Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Zašto se treba bojati kolesterola

Kolesterol je prirodni sastojak našeg tijela, ali ako je njegova razina u krvi prekomjerna, taloži se na stijenkama arterija, te dolazi do njihova zadebljanja i ateroskleroze. Kad dođe do ovog stupnja, razvoj opasnih krvožilnih poremećaja i bolesti je pitanje vremena.

Kolesterol je potreban za izgradnju zdravih stanica i hormona. No, prevelika količina kolesterola u krvi može dovesti do ozbiljnih srčanih problema. Dakako, visoki kolesterol neće se nakupiti za par dana, tjedana ili čak nekoliko mjeseci, ali hoće ukoliko loše prehrambene navike traju godinama.

Dobar i loš kolesterol

Nakupljanje lošeg kolesterola, poznat kao LDL, može uzrokovati začepljenje arterija. Dobar kolesterol, poznat kao HDL, pomaže u sprečavanju nakupljanja kolesterola u arterijama jer skuplja na sebe suvišan kolesterol iz krvi i tkiva i prenosi ga u jetra.

Preporučene vrijednosti kolesterola:
– ukupni kolesterol manji od 5,0 mmol/l

– LDL kolesterol manji od 3,0 mmol/l
– HDL kolesterol veći od 1,0 mmol/l za muškarce te veći od 1,2 mmol/l za žene

Stres i pušenje

Stres uzrokuje reakciju živčanog i hormonalnog sustava, zbog čega se može povećati ukupni kolesterol. S druge strane pušenje oštećuje unutarnji sloj arterija, smanjuje dobar HDL kolesterol, potiče skupljanje krvnih pločica i nastanak mikrotromba. Stres i pušenje su opasna kombinacija za razvoj krvožilnih bolesti i prijevremenu smrt.

Prehrana koja smanjuje loš kolesterol

Riba i maslinovo ulje namirnice su koje snizuju loš kolesterol. Guščja i pačja mast također. Osim toga, za metabolizam masti važna su vlakna. Stoga jedite dosta voća, povrća, mekinja, mahunarki, algi i zelenog povrća. Jabuke su posebno dobre jer pektin u njima smanjuje količinu kolesterola. Polifenoli iz vina štite stijenke žila, pa povremeno popijte čašu crnog vina koje obiluje taninom.

Maslac, iznutrice i druge masti životinjskog porijekla uzimajte u manjim količinama.

I klonite se margarina jer sadrži štetne, tzv. transmasne kiseline, koje povećavaju LDL, a smanjuju HDL kolesterol. Nalazimo ih i u keksima, kolačima i drugim proizvodima prehrambene industrije, koja koristi ovu jeftinu, ali krajnje štetnu masnoću.

Visoki kolesterol dovest će do po život opasnih stanja

Visok krvni tlak

Dok dobar kolesterol ne uzrokuje visok krvni tlak, loš kolesterol to čini. U stvari, dobar kolesterol može pomoći u održavanju normalnog krvnog tlaka. No, visoke razine lošeg kolesterola mogu se nakupljati na stijenkama arterija i drugih krvnih žila. To blokira protok krvi, pa srce radi dva puta napornije. Javlja se i jači pritisak na stijenkama arterija, što dovodi do visokog krvnog tlaka.

Angina

Najčešći uzrok nastanka ishemijske bolesti, a angina je njen najčešći oblik, aterosklerotski je proces u srčanim arterijama (ishemija je naziv za smanjen protok krvi kroz neke organe ili dijelove tijela zbog spazma ili organske opstrukcije krvne žile). Pretpostavlja se da je kod 90% bolesnika upravo ovaj proces primarni faktor razvoja angine. Ateroskleroza dovodi do suženja volumena koronarne krvne žile, što onemogućava normalan protok krvi. Pri bilo kakvom naporu do srca zato dolazi manje krvi i javlja se bol. Stezanje, pritisak i žarenje iza prsne kosti se širi prema vratu i vilici, remenima i lijevoj ruci. Ponekad zahvaća i dio leđa i trbuha. Intenzitet može biti različit, ali se najčešće pojačava i traje od jedne do 10 minuta.

Arterijska hipertenzija, dijabetes, pušenje i visoka razina kolesterola ubrzavaju nastanak ateroskleroze i pridonose nastanku ishemijske bolesti srca, tj. angine. Angina pektoris može se razviti u tešku koronarnu bolest srca.

TIA = tranzitorni ili prolazni ishemični napad

Moždani udar ponekad dolazi nakon predznaka kao što su manje, kratkotrajne smetnje u cirkulaciji koje traju od nekoliko minuta do 24 sata. Javljaju se simptomi moždanog udara, koji se sasvim povlače i ne ostavljaju nikakve posljedice.

Iako simptomi kratko traju, shvatite ih vrlo ozbiljno i odmah potražite doktora. Imajte na umu da 40% slučajeva predmoždanog udara dovode do pravog moždanog udara u razdoblju od pet godina. U 50% slučajeva do moždanog udara dolazi u razdoblju od tri mjeseca nakon prvih znakova.

Simptomi moždanog udara:

– iznenadna oduzetost na jednoj strani tijela, posebno u ruci
– jednostrani osjećaj utrnutosti u ruci, nozi, licu, jeziku ili ustima
– jednostrana pretjerana opuštenost usana
– problemi s vidom
– problemi s govorom (nerazgovijetan govor, ponavljanje riječi ili slogova, duge pauze do potpunog gubitka govora)
– smanjena mogućnost izražavanja
– problemi s razumijevanjem
– zbunjenost
– gubitak sluha
– nesvjestica, problemi s ravnotežom
– mučnina i povraćanje
– gubljenje svijesti
– jaki bolovi u glavi i potiljku koji se ne mogu izdržati i naglo dolaze (tipično za krvarenje u mozgu)

Srčani i moždani udar

Tromb koji se otkine sa stijenke krvne žile može začepiti dovod krvi u srce i mozak, te uzrokovati srčani ili moždani udar, a moguće i smrt.

Povratak na Net.hr