Atroskopija se izvodi malom kamerom pričvršćenom na cjevčicu i ostalim instrumentima, dok se slika projicira na ekran. Koristi se za dijagnoze ili operacije koljena.
Kada se izvodi artroskopija koljena?
Artroskopija se koristi prilikom postavljanja dijagnoze kao i za izvedbu brojnih operacija koljena. Neke od operacija mogu biti:
- otklanjanje odlomljenih dijelova hrskavice
- odstranjivanje ili šivanje meniska
- rekonstrukcija oštećenih ligamenata
- korekcija frakture površine kostiju u zglobu
Artroskopija omogućava kirurgu da bolje i jasnije pregleda strukture koljena te da izvodi operacije bez velikih rezova ili otvaranja koljena. Atrtoskopija se izvodi jer je, za razliku od drugih metoda, ovom omogućeno manje oštećenje tkiva ali i ubrzavanje procesa oporavka.
Kako izgleda operacija?
Da bi se izvela artroskopija koljena, doktor treba zglobnu kapsulu koljena napuniti sterilnom fiziološkom otopinom zbog čega će se ona rastezati. Kirurg će napraviti do 4 mala reza u području koljena. Kroz te rezove uvodi artroskop i ostale instrumente u zglobnu kapsulu. Optičkim sustavom koji se nalazi na artroskopu slika se prenosi na ekran na kojem kirurg vidi unutrašnjost zgloba. To mu omogućuje da izvodi potrebne zahvate.
Moguće komplikacije artroskopije
Rizici od artroskopske operacije danas su minimalni. Skoro jedina i najčešća komplikacija je infekcija koljena. Iako, ta je incidencija manja od 0,1%. Ako se dogode neki od ovih znakova nakon operacije, odmah se obratite svom liječniku:
- jako crveno i vruće koljeno
- jaka bol koja ne prestaje ni uporabom lijekova
- oteklina koljena
- povećana bol u listu
- bol u prsima ili nedostatak zraka
- temperatura i tresavica
Nakon artroskopije koljena važno je započeti sa fizikalnom terapijom kako bi se što prije vratili vašim svakodnevnim ili sportskim aktivnostima.
Oporavak nakon artroskopske operacije
Nakon operacije morat ćete koristiti štake prilikom pokretanja i što prije se uključiti u rehabilitacijski program. Taj program će biti individualan i ovisit će o težini i kompleksnosti zahvata koji ste obavili. Ako je zahvat bio kompliciran, rehabilitacija će biti duža.
U terapiji se koriste kinezioterapijske vježbe koje služe za povećanje opsega pokreta i vježbe jakosti. Fokus je na mišićima prednje strane natkoljenice i na mišićima kuka. Koriste se i vježbe ravnoteže i stabilnosti, kao i vježbe koje simuliraju svakodnevne aktivnosti pacijenta.
Faze rehabilitacije
1. Faza: 1-2 tjedna
U prvim tjednima potrebno je ublažiti bol i smanjiti otok, crvenilo i hematom. U ovom razdoblju trebate povećati pokretljivost pasivnim i aktivnim vježbama. U prvoj fazi je važno da dobijete povjerenje u stabilnost koljena.
2. Faza: 3-6 tjedana
U ovoj fazi je glavni cilj postizanje slobodne pokretljivosti koljena i opterećenje. U ovo vrijeme počinju vježbe na biciklu te se intenzitet i tarjanje vježbanja malo po malo povećava. Preporučujemo što češće hodanje po stepenicama.
3. Faza: 7-12 tjedana
Cilj ove faze povećanje je opterećenja, vježbe koordinacije i jačanje muskulature. Počinje se s vježbama zatvorenog kinetičkog lanca kao što su čučnjevi i steper. Vježbe kao što su dizanje ispružene noge bez ortroze nemojte raditi prvih 3 mjeseca oporavka.
4. Faza: 3-6 mjeseci
U ovom razdoblju je cilj da se potpuno vratite sportskim aktivnostima. Trebate vjebati kompleksne kontrakcije, specifične vježbe obzirom na sport. Povratak u vježbanje je individualan i ovisi o vrsti i nivou sporta te aktivnoj i pasivnoj stabilnosti i snazi.
Za potpun opravak, to jest za potpuno zaraštanje presatka i uraštanje krvnih žila u njega, potrebno je oko šest mjeseci.
