Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Što biste o uljima i mastima svakako trebali znati

Masti spadaju u skupinu namirnica koje mogu znatno popraviti ili narušiti zdravlje, ovisno o tome koje masti jedemo i kako su procesirane.

Zbog oprečnih tvrdnji samih stručnjaka, najlakše je zaključiti da su sve masnoće jednake i da ih je najbolje izbjegavati.

Neke ćemo stvari ipak pokušati razjasniti.

1. Zasićene masnoće su važne za zdravlje mozga

Maslac, kokosovo ulje, svinjsku mast i razne druge vrste zasićenih masnoća se stalno proziva kao uzročnike začepljenih arterija i krvnih ugrušaka, ali ništa ne može biti dalje od istine. Veliki postotak našeg mozga sastoji se od zasićenih masnoća i kolesterola, što znači da ovaj vitalni organ treba zasićene masnoće kako bi ispravno funkcionirao. I omega-3 masne kiseline, koje su stekle veliku popularnost u posljednjih nekoliko godina kao bitan faktor za zdravlje mozga, zapravo trebaju zasićene masnoće.

Isto tako, i kosti traže zasićene masnoće, bez kojih nije moguć učinkovit ‘prijevoz’ za kosti važnog kalcija i drugih važnih minerala u tijelu.

Što tu treba razlučiti? Meso i mlijeko životinja uzgojenih na industrijski način i onih koje su na slobodnoj ispaši. Razlika je presudna za zdravlje. Prirodni uzgoj omogućuje da takvo meso i mlijeko, tj. masti koje sadrže (isto je i s kokosovim uljem) pružaju prirodne antifungalne, antibakterijske, antivirusne pogodnosti za tijelo. Osim toga, laurinska, miristinska i kaprilna kiselina ključne su za jačanje imuniteta i bore se protiv infekcija.

Osim toga, prerađeni mesni proizvodi nisu toliko problematični zbog masti, nego zbog raznih konzervansa i dodataka koji se stavljaju kako bi im se povećao volumen, produžio rok trajanja ili mijenjao okus i miris.

Ali ako imate kardiovaskularnih problema, trebate nešto drugačiji režim prehrane. Dobro je znati da kolesterola i zasićenih masnoća ima najmanje u ribi, te pilećim i purećim prsima.

2. Kolesterol se uglavnom ne dobiva iz hrane

Kolesterolom su bogati žumanjak, rakovi, mozak, jetra i bubrezi. No u ljudskom crijevu kolesterol se tek djelomično apsorbira, pa većina kolesterola u organizmu zapravo ne potječe iz hrane nego iz endogene sinteze, koja se prije svega zbiva u jetrenim stanicama. Dakako, sve to može poremetiti pretjerana konzumacija, a tada prehrana postaje faktor rizika.

3. Većina biljnih ulja proizvedenih na industrijski način uzrokuje upale

Ulja soje, kanole (repice), šafranike, suncokreta i kukuruza najčešće se predstavljaju kao zdrava alternativa tradicionalnim zasićenim masnoćama, no sve je jasnije da ova ulja potiču kronične upale u cijelom tijelu. Njihovim unosom dolazi do neravnoteže, tj. omega-6 masne kiseline su pretjerano zastupljene, što može dovesti do kroničnih bolesti. To ne znači da ih ne mora biti u prehrani, treba samo paziti da nisu jedine masnoće koje unosimo.

Osim toga, u procesu proizvodnje dobar dio kanola ulja pretvara se u transmasti – vrlo štetne masti među koje se ubraja margarin i druge očvrsnute biljne masti.

4. Zdrava ulja nisu namijenjena za visoke temperature

Budući da ima nizak sadržaj višestruko nezasićenih masnih kiselina, maslinovo ulje je puno otpornije na visoke temperature u odnosu na druga ulja, pa je bolje za kuhanje i prženje. Ipak, maslinovo ulje ima svoje granice, pa se ne smije zagrijavati na temperaturi višoj od 190 stupnjeva. Ulje makadamije i lana, te većina nerafiniranih ulja još su osjetljivija.

5. Mnoga ulja su genetski modificirana

Nasadi uljane repice, soje i kukuruza uglavnom su genetski modificirani, a neka važna istraživanja su ovakve nasade povezala s oštećenjem organa, probavnim problemima i rakom.

Srećom, neka od najzdravijih ulja dobivaju se iz nasada konoplje, sezama, buče, oraha, badema, lana, avokada i kokosa, koji nisu genetski modificirani.

6. Hladno prešano nije uvijek hladno prešano

Mnoga ‘hladno prešana’ jestiva ulja su u procesu proizvodnje zapravo grijana i dodani su im razni sastojci. Dr. Udo Erasmus, autor knjige Masti koje liječe, masti koje ubijaju, kaže da su mnoga jestiva ulja označena kao ‘hladno prešana’ zapravo kuhana ili tretirana raznim sastojcima, poput otapala heksana, što ih čini potencijalno toksičnima.

Hladno prešana, zdrava ulja postoje, a prepoznat ćete ih lakše ako gledate na ambalažu. Ona su zaštićena od svjetlosti, kisika i topline tijekom procesa proizvodnje, pa obično dolaze u tamnim staklenim bocama. Kupujte domaće proizvode koji su provjereni ili od malih proizvođača kojima vjerujete.

Povratak na Net.hr