Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Srčani udari – gdje točno griješimo

Koji su glavni uzroci problema u liječenju srčanih bolesti koje rade sami pacijenti i koje greške čine kad dođe do srčanog udara, a zbog kojeg dolazi do smrti koju se moglo izbjeći, pojašnjava zagrebački kardiolog dr. Stanko Uzelac.

Voditelj zagrebačke kardiološko-internističke ordinacije dr. Stanko Uzelac ukazao je na dominantne greške koje najčešće čine kardiološki pacijenti.

Prvi problem – nisu spremni ni na minimalne promjene

Prva je u domeni primarne prevencije: unatoč mnoštvu dostupnih informacija o mogućnostima sprečavanja srčano-žilnih bolesti promjenom stila života (prekid pušenja, promjena načina prehrane, povećanje tjelesne aktivnosti…), velika većina ljudi, dok je ‘zdrava’, nije spremna ni na minimalne promjene. Stoga smo po mnogim pokazateljima zdravlja populacije (prosječna tjelesna težina, stopa pušenja…) među najgorima u Europi, a iz toga proizlazi visoka učestalost srčanih bolesti i prosječna duljina života koja je među najnižima u Europskoj uniji (s obzirom na skori ulazak to mora biti referentna točka).

Tek pojava bolesti, ali i tada kod manjeg broja pacijenata, dovodi do značajnijih promjena stila života. U kliničkoj praksi nije izuzetak sresti pacijente nakon preboljenog srčanog infarkta koji i dalje puše i imaju nereguliran krvi tlak i visoku razinu kolesterola u krvi!

Ne slušaju upute o liječenju

Druga greška koju pacijenti čine je u domeni liječenja: istraživanja potvrđuju da se manje od polovine pacijenata pridržava preporuka liječnika o uzimanju lijekova: doze lijekova se samoinicijativno smanjuju, zbog vlastitih interpretacija ‘nuspojava’ neki lijekovi se neopravdano izostavljaju… Sve to dovodi do pogoršanja bolesti, a često i do smrtnih ishoda.

Sustav je siromašan, ali moglo bi bolje

Sigurno da i zdravstveni sustav snosi dio odgovornosti za ovakvo stanje – uvijek se mogu postići bolji rezultati, a barem prevencija i edukacija ljudi nije skupa. Ipak, ako znamo da su zdravstveni pokazatelji u visokoj korelaciji s nacionalnim bruto proizvodom, možemo zaključiti da se oni mogu poboljšati prvenstvenom povećanjem bogatstva zemlje.

Usred srčanog udara ljudi još uvijek ne jure u bolnicu

Osnovno načelo u modernom liječenju srčanog udara glasi: ‘vrijeme je mišić’. To znači da pravovremenim dolaskom u bolnicu nakon prvih simptoma infarkta (maksimalno do 6 sati) i primjenom terapeutske koronarografije (ugradnja ‘stenta’) može ponovno otvoriti začepljena žila i spasiti onaj dio srčanog mišića koji bi inače odumro. Ta procedura značajno smanjuje smrtnost i komplikacije nakon srčanog infarkta. Mreža ustanova postavljena je tako da praktično svi stanovnici Hrvatske u navedenom roku mogu doći u nadležnu ustanovu i sustav uglavnom dobro funkcionira. U tom kontekstu najvažnije je da pacijent što ranije prepozna simptome infarkta i preko nadležne službe zatraži pomoć. Tu se, uglavnom zbog needuciranosti, često odugovlači i time gubi prilika za optimalno liječenje. Zdravstveni sustav i tu mora poboljšati edukaciju djelovanjem kroz medije i obrazovni sustav.

Zablude o margarinu

Zablude o margarinu (a time i njegov marketing kao zdrave zamjene za maslac) stare su više desetljeća i potječu iz činjenice da u njemu, za razliku od maslaca, nema kolesterola. Ali procesom ‘stvrdnjavanja’ u proizvodnji margarina stvaraju se hidrogenizirane transmanoće koje su višestruko aktivnije u stvaranja aterosklerotskog plaka od kolesterola. Stoga dilema nije: ‘jesti maslac ili margarin?’, već je pravo pitanje ‘da li je gore jesti maslac ili margarin?’ Odgovor je naravno – margarin je gori. Dakle, ako već morate, radije konzumirajte maslac u vrlo malim količinama.

dr. Stanko Uzelac, FESC
KARDIOLOŠKO-INTERNISTIČKA ORDINACIJA

Povratak na Net.hr