Proljeće, a vi bez proljetnog umora

Sama pojava proljetnog umora pripisuje se jednoličnoj prehrani tijekom zime kao i dugim boravcima u zatvorenim i zagrijanim prostorima. Sunce, šarene namirnice i kretanje su stoga vaši najbolji prijatelji.

Koža u kontaktu sa suncem stvara vitamin D koji je jak antioksidans te utječe na poboljšanje raspoloženja, pa ipak, umor, razdražljivost, otežana koncentracija, pad imuniteta samo su neki od simptoma proljetnog umora. Ne proljeće zapravo nije uzrok umoru, ono će ga izliječiti, piše Večernji list.

Spomenuti zdravstveni poremećaj najčešće pogađa senzibilnije osobe i one podložne utjecaju meteoroloških prilika, a osim što slabi obrambene snage organizma, smanjuje i radnu sposobnost te može dovesti do depresije.

Rješenja su srećom jednostavna i lako provodiva, a sve što vam treba je malo volje. Primjerice, britanski nutricionisti savjetuju konzumiranje što više voća i ugljikohidrata te aktivnosti na svježem zraku s obzirom na to da se sama pojava proljetnog umora pripisuje jednoličnoj prehrani tijekom zime kao i dugim boravcima u zatvorenim i zagrijanim prostorima.

Proljetni se umor javlja kao reakcija organizma, stoga je dobro prehranu obogatiti obiljem zelenog povrća i smanjiti teške i masne namirnice.

Posebno se pogubnim smatra manjak vitamina C, zbog čega je organizam skloniji obolijevanju, kao i pad krvnog tlaka zbog povećanja temperatura. Kako se organizam ne bi dodatno opterećivao, preporučuje se što raznovrsnija ali lagana prehrana, bogata južnim voćem i povrćem bogatim mineralima i vitaminom C. Visoko na listi namirnica kojima bi trebalo obogatiti obroke su i tjestenina, krumpir, riža i žitarice koji povećavaju razinu šećera u krvi te potiču stvaranje serotonina odgovornog za dobro raspoloženje. Preporučuje se povećati i unos tekućine do barem litre i pol vode dnevno, s time da, dodamo li vodi limunov sok, još dodatno potičemo i probavu.

I dovoljno sna. Znanstvenici tvrde kako je za kvalitetan odmor tijelu potrebno minimalno sedam sati sna, ali i da je od velike važnosti zaspati prije ponoći i ustati ranije, umjesto zaspati kasno i kasno se buditi. Upravo bi to moglo rezultirati još većim zamorom organizma. U idealnom slučaju također se preporučuje ustati iz kreveta odmah nakon buđenja te dan započeti s nekom aktivnošću, makar 15 minuta istezanja. Kao što, uostalom, znaju svi koji se umjesto ustajanja odluče za izležavanje po krevetu, rezultat je povećanje umora i tromosti koji se čak mogu protegnuti do kraja dana.

Najefikasnije oružje protiv proljetnog umora je čini se ipak fizička aktivnost koja će povećati dotok kisika u organizam.

Prethodni članci:

arti-201002180253006

arti-201001220585006

arti-201003110740006

arti-200910260653006

Povratak na Net.hr