Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

PRIJETNJA JAVNOM ZDRAVLJU

POTREBA ZA ENERGIJOM: Broj prijevremenih smrti zbog onečišćenja zraka i dalje će rasti

Broj prijevremenih smrti uzrokovanih onečišćenjem zraka nastavit će rasti do 2040. ako se ne učine promjene u načinu na koji svijet koristi i stvara energiju, izvijestila je u ponedjeljak Međunarodna agencija za energiju (IEA).

Oko 6,5 milijuna smrti godišnje pripisuje se lošoj kvaliteti zraka u otvorenim i zatvorenim prostorima, što je čini četvrtom najvećom prijetnjom ljudskom zdravlju na svijetu, iza visokog krvnog tlaka, prehrambenih rizika i pušenja.

Štetni onečišćavači poput čestica u zraku, koje mogu sadržati kiseline, metale, tlo i prašinu, kao što su sumporov dioksid i dušikov oksid, odgovorni su za najčešće posljedice onečišćenja zraka.

Sitne čestice dugotrajnim djelovanjem mogu uzrokovati rak pluća, moždani udar i srčane bolesti, te izazvati simptome poput srčanih udara koji djeluju kratkoročno.

Neregulirana i neefikasna proizvodnja i korištenje energije

Oslobađanje ovih zagađivača događa se prvenstveno zbog neregulirane i neefikasne proizvodnje i korištenja energije, navela je IEA u posebnom izvještaju o energiji i onečišćenju zraka.

Ako se nešto ne poduzme prijevremene smrti koje možemo pripisati vanjskom onečišćenju zraka narast će do 4,5 milijuna do 2040. sa sadašnjih 3 milijuna. Prijevremene smrti zbog unutarnjeg zagađenja u kućanstvima trebale bi pasti do 2,9 s današnjih 3,5 milijuna. Čak 90 posto porasta u broju smrti odnosi se na Aziju.

Iako se prognozira da će globalne emisije do 2040. sveukupno padati, postojeće i planirane energetske politike neće biti dovoljne za poboljšanje kvalitete zraka, stoji u izvještaju.

“Bez promjene načina na koji svijet stvara i koristi energiju, pogubna brojka stradalih od zagađenja zraka i dalje će rasti”, smatra IEA.

Pad u najrazvijenjim zemljama

Štetne emisije stakleničkih plinova i dalje će padati u industrijaliziranim zemljama, a postoje naznake da će se to događati i u Kini, no one će rasti u Indiji, jugoistočnoj Aziji i Africi gdje sve veća potražnja za energijom guši pokušaje poboljšanja kvalitete zraka.

No nove energetske i politike za poboljšanje kvalitete zraka mogu biti učinkovite, poput uvođenja pristupa čišćim štednjacima i gorivima koji mogu zamijeniti neefikasne štednjake na biomasu, strožih provođenja standarda emisija u prometu, kontrole emisija i promjene goriva u energetskom sektoru, te veće energetske učinkovitosti u industriji.

Ove mjere mogle bi osigurati da globalne emisije čestica u zraku padnu za 7 posto, sumpor dioksida za 20, a dušikovih oksida za 10 posto do 2040. godine.

Rezultat toga bilo bi smanjenje broja smrti od vanjskog onečišćenja na 2,8 milijuna do 2040., te od unutarnjeg na 1,3 milijuna, stoji u izvještaju.

Povratak na Net.hr