Brojne studije ukazuju da je palmino ulje, unosi li se u većim količinama, loše za srce gotovo kao i transmasti skrivene u djelomično hidrogeniranim uljima, kao što su margarin i slične masti. Naime, najnovije istraživanje koje je provelo američko Ministarstvo poljoprivrede, pokazalo je da palmino ulje podiže loš LDL kolesterol jednako kao i djelomično hidrogenirano sojino ulje.
Palmino ulje dobiveno ekstrakcijom plodova palme sadrži 40-50% zasićenih masnih kiselina, pa se treba koristiti umjereno. Nažalost, industrijska proizvodnja nudi i ulje palminih koštica, koje sadrži obilje miristinske i laurinske kiseline. Ukupna količina zasićenih masnih kiselina iznosi 85%, što je dvostruko više nego kod hladno prešanog palminog ulja. Ovo ulje svakako izbjegavajte.
Palmino ulje, posebno ono dobiveno iz koštica, bogato je zasićenim masnim kiselinama, osobito palmitinskom, koja se povezuje s pojavom srčano-krvožilnih bolesti. Naime, zasićene masne kiseline u povećanim količinama povećavaju rizik od srčanog i moždanog udara.
Osim štete koje nanosi ljudskom srcu, problem s palminim uljem je i što uzrokuje uništavanje prašume koja nestaje kako bi se napravilo mjesta za plantaže palmi. Uništavanje prašuma je dovelo do ugroženosti 140 životinjskih vrsta u Indoneziji i drugih 50 u Maleziji. Ove zemlje su dva najveća proizvođača palminog ulja na svijetu.
Što vam je činiti
Palmino ulje se uglavnom koristi u krekerima, keksima i drugim pekarskim proizvodima, stoga pogledajte popis sastojaka. Maslinovo, laneno, pa čak i suncokretovo ulje su zdraviji izbor, pokazuje ovo istraživanje. Problem s kukuruznim uljem, uljanom repicom i sojom su velike količine genetski modificiranih usjeva.
