Ovih šest bolesti uzme najviše ljudskih života svake godine

Proljev

Proljev je česta i uglavnom bezopasna smetnja s kojom se mnogi suočavaju nekoliko puta godišnje. Uglavnom ne traje duže od tri dana, no čovjeka može mučiti i do tri tjedna. Zbog proljeva organizam gubi vodu i sol tako da dugotrajniji proljev može prouzrokovati smrt zbog dehidracije. Od proljeva svakog dana umre više od 2000 djece, više nego od side. To je drugi po redu uzročnik smrti djece mlađe od pet godina.  

Sida

Sindrom stečene imunodeficijencije je bolest koju uzrokuje virus HIV-a. Oboljeli pate od teškog oštećenja imunološkog sustava i organizam se više ne može obraniti niti od obične prehlade. Od izbijanja pandemije 80-godina do danas od side je umrlo 39 milijuna ljudi. 

Rak dušnika, bronhija i pluća

Sve su to karcinomi dišnog sustava koje uzrokuje pušenje, pasivno pušenje i toksini u okolišu. Većina ovih tumora nije izlječiva i mnogi pacijenti umru u roku od pet godina od dijagnoze. Ova vrsta karcinoma najčešći je uzročnik smrti u muškaraca i drugi u žena (na prvom mjestu je rak dojke).

Kronična opstruktivna plućna bolest

Tipovi ove bolesti su kronični bronhitis i emfizem. Oba tipa uništavaju pluća i šteta je nepopravljiva, a bolest neizlječiva. Uzrok bolesti u većini slučajeva je pušenje i bolest se u 90 posto slučajeva pojavljuje u razvijenim zemljama. U 2012. od nje je umrlo više od tri milijuna ljudi, što čini šest posto svih smrti te godine.

Moždani udar

Moždani udar je ubrzani gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoku krvi u mozak. Može nastati zbog nedostatka protoka krvi uzrokovane blokadom ili zbog krvarenja. Može uzrokovati trajna neurološka oštećenja, komplikacije i smrt. Moždani udar prvi je uzrok smrtnosti u Hrvatskoj i drugi vodeći uzrok smrti širom svijeta.

Koronarna bolest

Koronarna ili ishemička bolest srca je začepljenje arterija naslagama ili suženjima koji smanjuju prokrvljenost pojedinih dijelova srčanog mišića u području tako promijenjenih arterija. To je i najsmrtonosnija bolest na svijetu. Od nje je u 2013. umrlo 8,14 milijuna ljudi. To je još jedna bolest modernog doba koja se veže uglavnom za razvijene zemlje. Faktori rizika za obolijevanje su nezdrave životne navike koje uključuju nezdravu hranu, cigarete, nedostatak tjelovježbe, stres, depresiju, pretilost, visok kolesterol, dijabetes i pretjerivanje s alkoholom.