Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Ovako se najbrže uklanja stres

Sad je i službeno dokazano – stres se može ukloniti tjelovježbom kao što je šetnja i trčanje. Proučavajući miševe, američki znanstvenici su otkrili kako točno tjelesna aktivnost smiruje mozak.

Jedan od najboljih načina uklanjanja stresa je jednostavna šetnja, potvrđuju znanstvenici.

Žustro hodanje ili džoging zaista smiruju, jer uključuju nervne stanice mozga koje opuštaju osjetila, pokazalo je novo istraživanje.

Tjelovježba se već dugo smatra djelotvornim načinom za smanjenje tjeskobe i depresije, no dosad je sam proces koji se odvija u mozgu bio nepoznat.

Novi testovi na miševima pokazuju da tjelesna aktivnost miševa aktivira i ove neurone. Ako su miševi nakon toga izloženi stresu, aktivirani neuroni im pomažu smiriti se.

Istraživači su pratili dvije skupine životinja, jednu koja je bila aktivna i jednu koja se uglavnom slabo kretala. Zatim su vidjeli količinu moždanih stanica koje su se formirale nakon tjelesne aktivnosti.

Miševi ‘trkači’ u mozgu su imali niz novih neurona koji pomažu u smirivanju. Znanstvenici su zatim stavili miševe u ledeno hladne kupke (stvarajući za njih stresno okruženje).

Kao što se očekivalo, uključio se velik broj neurona u hipokampusu, području mozga uključenom u emocionalne reakcije. No, u mozgu trkača, neuroni za smirenje su vrlo brzo uklonili nepotrebnu tjeskobu.

Istraživanje pokazuje da su se aktivni miševi puno bolje nosili sa stresom. Znanstvenici vjeruju da je isti efekt prisutan i kod ljudi, piše u Journal of Neuroscience.

Profesorica Elizabeth Gould, sa Sveučilišta Princeton, u New Yorku, rekla je da tjelesna aktivnost preustrojava mozak tako da je manje vjerojatno da će tjeskoba koja se pojavi ometati normalnu funkciju.

Rekla je: ‘Razumijevanje procesa kojima mozak regulira tjeskobno ponašanje nam daje nove ideje kod pomaganja ljudi s anksioznih poremećajima. A govori nam i nešto o tome kako se mozak dobro mijenja pod utjecajem okruženja’.

Povratak na Net.hr