Izgleda da je studija s Harvarda, koja traje već desetljećima, otkrila tajnu sretnog i ispunjenog života
Istraživački projekt počeo je davne 1938. godine i traje do danas
Dugoročna studija sa Harvarda kaže da jedan od najvažnijih predskazatelja da li ćete imati sretan, ispunjen i dug život, nije količina novca koju zaradite ili to koliko ste čuveni u svojoj struci nego da su najvažniji barometar dugoročnog zdravog i sretnog života, snažne veze sa obitelji, prijateljima i bračnim drugom.
Ovaj istraživački projekt počeo je davne 1938. godine i traje do danas, promatrajući život više od 700 muškaraca i u nekim slučajevima, njihovih bračnih partnerica i djece. Studija je na neki način otkrila pomalo iznenađujuće razloge (ili ne) o tome da li ljudi stare sretno i zdravo ili bježe u osamljenost, bolest i mentalni otklon.
Iz bogatih i siromašnih zajednica
Trenutni direktor studije, profesor psihijatrije Robert Waldinger, potcrtao je neka saznanja iz ovog dugoročnog projekta.” Saznanja su objavljena u akademskim časopisima koje većina ljudi ne čita, a znanstvenici bi željeli da se studija pročita i da ljudi znaju da se radi kroz period od dugih 75 godina,” kaže dr Waldinger. Studija je počela je u Bostonu, na dvije vrlo različite grupe, tada mladih ljudi.
Jedan dio studije pratio je 268 harvardskih studenata da se ustanovi koji faktori su imali presudnu ulogu u njihovom odrastanju i uspjehu. Često su sa njima vođeni razgovori i provjeravalo im se zdravlje. Posljednjih godina rade se i snimke mozga, testovi krvi te se razgovara sa suprugama i djecom.
U slično vrijeme, profesor prava sa Harvarda, Sheldon Glueck, započeo je studiju na mladim muškarcima iz nekih bostonskih najsiromašnijih kvartova, uključujuči 456 onih koji nisu postali delikventi iako su stizali iz problematičnih obitelji.
Kennedy bio dio studije
Tijekom desetljeća ove dvije grupe ljudi, prolazile su kroz život na razne načine. Postali su liječnici, pravnici, poslovni ljudi, jedan je postao i predsjednik Sjedinjenih američkih država, John F. Kennedy. Neki su krenuli drugim putem pa postali su alkoholičari, imali su razočaravajuće karijere ili su psihički oboljeli. Oni koji su danas živi imaju devedesetak godina.
Tijekom godina, studija je došla do nekih značajnih saznanja. Pokazalo se, na primjer, da bi se fizički dobro starilo, najvažnija stvar je ne pušiti. Nadalje, liberali su dulje živjeli aktivno i imali dulji seksualni život nego konzervativci. Alkohol je glavni uzrok razvoda i nasilje zbog alkoholizma u obitelji je glavni uzrok nastanka depresije, a ne obrnuto.
Studija je išla u nekoliko smjerova. Dr Waldinger koji ju je preuzeo 2003. godine je četvrti direktor. Studija se ne fokusira samo na muškarce nego na njihove žene i djecu. Parovi su ponekad snimani u svom domu, proučavane su interakcije, razgovaralo se sa njima o svakom segmentu njihovog života.
Oslanjanje na partnera
Znanstvenici su gledali faktore koji tijekom života jako utječu na zdravlje i to kako se osoba dobro osjeća i ustanovili su da odnosi sa prijateljima osobito sa bračnom partnericom najvažniji. Ljudi u stabilnijim vezama bili su zaštićeniji od kroničnih bolesti, mentalnih oboljenja i otklona u memoriji čak i ako su ti odnosi imali svoje uspone i padove.
Dobra veza ne mora biti idealna cijelo vrijeme. Ali sve dok se ljudi mogu osloniti na partnericu kada dođe do teških životnih situacija, teškoće ne uzimaju danak memoriji.
Sličan uzorak se ponavlja i kod veza izvan kuće. Ljudi koji su pronašli nove prijatelje poslije odlaska u mirovinu bili su zdraviji i sretniji nego oni koji su otišli sa posla i manje marili za socijalne kontakte.
Tijekom tih 75 godina studije svaki puta nanovo se pokazalo da ljudi koji su se osjećali najbolje i dobro starili, su oni koji su čvrsto povezani sa obitelji, prijateljima i zajednicom.
Važne su snažne socijalne veze
Dr Waldinger kaže da studija pokazuje korelaciju, a ne nužno uzrok. Postoji mogućnost da ljudi koji su zdraviji i sretniji vjerojatnije češće i lakše stvaraju i održavaju veze dok oni bolesniji i zle volje postaju socijalno izoliraniji i završe u lošim vezama.
Praćenje ovih subjekata desetljećima i uspoređivanje stanja njihovog zdravlja i veza od početka, pokazuje da snažne socijalne veze definitivno jesu faktor dugoročnog zdravlja i toga kako se dobro osjećamo.
Vrijeme ispred televizora provedite sa ljudima, oživite svoju vezu čineći nešto novo, šetajte dugo ili izađite uvečer. Javite se članu obitelji sa kojim niste razgovarali godinama jer takve situacije uzimaju danak zdravlju.