SVE VIŠE PRIJETI I HRVATSKOJ

OPAKA BOLEST KOJA JE MIRU FURLAN KOŠTALA ŽIVOTA: Većina prođe bez tegoba, no kod nekih uzrokuje tešku neurološku upalu; Ovo su simptomi

Jedina zaštita od virusa je spriječiti ugriz komarca. Većina ga preboli bez simptoma, ili uz simtpome nalik gripi, no kod nekih može izazvati tešku kliničku sliku te upalu moždane ovojnice ili živčanog sustava

U 66. godini, u SAD-u je preminula velika glumica Mira Furlan. Kako doznaje Večernji od članova bliskih obitelji, preminula je od posljedica groznice Zapadnog Nila, bolesti koja u većini slučajeva prolazi bez ozbiljnih tegoba, no kod nekih izaziva tešku upalu živčanog sustava i moždane ovojnice.

TEŽAK ŽIVOTNI PUT MIRE FURLAN: Rano ostala bez majke, prijetili joj smrću i oduzeli stan u Zagrebu. Kako bi preživjeli, u SAD-u je i konobarila…

Širi se isključivo preko komaraca, nije moguć prijenos s čovjeka na čovjeka

Virus Zapadnog Nila jedan je od brojnih članova roda Flavivirus i porodice Flaviviridae, a spada u raznoliku skupinu virusa pod zajedničkim nazivom ‘arbovirusi’. Tim terminom obuhvaćene su virusne bolesti koje se šire preko insekata koji piju krvi, a u konkretnom slučaju bolesti zapadnog Nila, u pitanju je komarac.

Pojedine vrste komaraca inficiraju se ovim mikroorganizmom prilikom sisanja krvi zaraženih ptica ili drugih sisavaca (npr. konja koji, poput čovjeka, predstavlja slučajnog domaćina u lancu infekcije). Ono što je bitno naglasiti jest da se virus Zapadnog Nila ne prenosi s čovjeka na čovjeka, a nije moguć niti prijenos sa zaraženih ptica na čovjeka bez ugriza komarca.

Otkriven u Ugandi 1937.

Virus je otkriven 1937. godine kod žene iz regije Zapadnog Nila u Ugandi. U epidemiji među starijim pacijentima u Izraelu 1957. godine prepoznat je kao uzrok meningitisa (upale moždanih ovojnica) i encefalitisa (upale mozga) kod ljudi. Otad se ova bolest proširila po gotovo čitavom svijetu, uključujući Afriku, Europu, Bliski Istok, središnju Aziju te SAD.

Širi se zbog globalizacije i zatopljenja

U Hrvatskoj je cirkulacija virusa Zapadnog Nila već otprije detektirana u populaciji konja, a u ljeto 2012. godine  prvi put su zabilježeni slučajevi infekcije ljudi. Kod nas je uglavnom aktivan ljeti i ujesen, no u toplijim krajevima moguća je zaraza i tijekom cijele godine.  Globalnoj rasprostranjenosti pridonose klimatske promjene, učestala putovanja i migracije ljudi, ali i brojni drugi neočekivani čimbenici- tako se smatra da je tigrasti komarac (Aedes albopictus) kod nas uvezen sa starim automobilskim gumama iz Azije.

Prvi simptomi nakon 10-ak dana

Inkubacija bolesti traje u prosjeku između pet i 15 dana, a većina infekcija događa se tijekom vrućih ljetnih mjeseci i rane jeseni. Otprilike 80 posto zaraženih osoba nema nikakvih simptoma, osobito kod ljude koji obitavaju u područjima gdje se zaraza virusom Zapadnog Nila učestalo javlja.

Do 20 posto inficiranih ima blage simptome nalik gripi kao što su vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima, mučnina, povraćanje, uz mogućnost pojave povećanih limfnih čvorova te kožnog osipa na prsima, trbuhu i leđima. Većina oboljelih oporavlja se u potpunosti nakon nekoliko dana, premda u ugroženim skupinama (kao što su osobe starije od 75 godina ili oboljeli od šećerne bolesti) može doći do razvoja meningitisa ili encefalitisa.

Manje od jedan posto oboljelih razvije tešku kliničku sliku

Otprilike jedan na 150 zaraženih ovim virusom razvije ozbiljnu kliničku sliku. Simptomi mogu uključivati jaku vrućicu s tresavicom, glavobolju, ukočeni vrat, promjenu mentalnog statusa, dezorijentaciju, slabljenje mišića, tremor, konvulzije, preosjetljivost na svjetlo i gubitak vida, a prijeti i mogućnost paralize ili kome. Takvi simptomi mogu trajati nekoliko tjedana te dovesti do nepovratnih neuroloških oštećenja. Stopa smrtnosti u zaraženih osoba s teškom kliničkom slikom iznosi između tri i 15 posto.

S obzirom na dominantne simptome u većine simptomatskih bolesnika, bolest se još naziva i groznicom Zapadnog Nila. S obzirom na to da još uvijek ne postoji cjepivo za ovu infekciju, od ključne je važnosti adekvatna prevencija; to se prije svega odnosi na programe kontrole komaraca u zajednici kako bi se smanjila populacija potencijalnih vektora bolesti.

 

 

Povratak na Net.hr