Zašto sladoled izaziva glavobolju i još 8 sasvim logičnih odgovora na čudna životna pitanja koja sve bune

Stručnjaci jednostavno objasnili rad ljudskog tijela i njegove misterije

Kad brzo jedeš hladno, mozak te zaboli
FOTO: Lester Public Library/Flickr

Zašto nam škljocanje zglobova izaziva artritis? Zašto sluz pozeleni? To su samo neka pitanja na koja ćete naći odgovor u novoj knjizi znanstvenika Grega Browna i Mitchella Moffita, ‘AsapSCIENCE: Answers to the World’s Weirdest Questions, Most Persistent Rumors, and Unexplained Phenomena’.

Knjiga je bazirana na njihovom YouTube kanalu na kojem imaju 4 milijuna pretplatnika na njihove videe, zahvaljujući čemu Asap Science koji ima milijunske klikove, a njihova zanimljivo interpretirana objašnjenja i knjigu čine neodoljivom za čitanje.

U knjizi, naime, nude odgovore na najčudnija svjetska pitanja, najukorijenjenije tračeve i ono za čega većina ljudi misli da je riječ o neobjašnjenim fenomenima.

Je li pucketanje zglobovima loše?

razdvajanje

Naše su kosti povezane ligamentima, a mjesto gdje se kosti susreću
su zglobovi. Kada pucketate prstima, vi rastežete zglob i gurate kosti jednu od druge.

Kako su kosti više razmaknute, prostor unutar zgloba se povećava, a pritisak se smanjuje. Zglobovi kao koljeno, lakat i prsti sadrže tekućinu koja ih podmazuje da se smanji trenje.

Smanjeni pritisak u zglobovima stvara plinove u zglobnoj tekućini, kao ugljični dioksid koji žuri da ispuni prošireni prostor stvarajući mjehuriće. Kada zglobove previše rastežete, pritisak je tako slab da mjehurići nestaju, stvarajući zvuk pucketanja.

Plinovima treba 10 do 30 minuta da se otope u tekućini pa zato ne možete odmah pucketati prstima nakon što ste to jednom učinili. Iako nema dokaza da pucketanje prstima izaziva artritis, misli se ipak da je učestalo puckanje zaglavcima prstiju presnažan pritisak i oštećuje tkivo zgloba.

Zašto svjetlost izaziva kihanje?

Foto efekt
Foto efekt Andrew Beresford/Flickr

Mnogi ljudi pate od napada kihanja izazvanog izlaganjem jakom svjetlu, a to je pojava poznata pod imenom foto efekt kihanja.

Smatra se da je je to signal optičkog živca koji se nekako križa sa živcem trigeminusom koji kontrolira mnoge dijelove lica, oči i kapake, čelo, skalp, obraze, zube, bradu, vilicu i vanjsko uho. Ova mreža uzbunjuje centar za kihanje u donjem dijelu mozga koji pokreće kihanje.

Mozak dojavljuje signal mišićima lica, ždrijela i prsa koji su povezani i izazivaju kihanje.To se događa da bi se eliminirao eventualni iritant u nosu. A u slučaju jakog svjetla, živac trigeminus pogrešno informira mozak da se radi o smetnji u nosu, a ne u očima. Zbog toga kišemo.

Trebamo li koristiti alarm za buđenje?

Nije dobro prekidati spavanje
Nije dobro prekidati spavanje Flickr

Upotreba alarma za buđenje više šteti nego koristi. Normalno, jedan sat prije nego li se probudite, tijelo se počinje pripremati za buđenje. Podiže se tjelesna temperatura, san postaje plići, a hormoni, kao dopamin i kortizol, počinju se lučiti, dajući nam energiju da započnemo dan.

Problem sa alarmom je taj što on remeti ciklus spavanja i prekida ove procese, osobito ako nemate pravilan red spavanja. Alarm počinje tuliti, a tijelo nam nije spremno. Ovo omamljeno stanje zove se inercija sna, a što je bio dublji stadij sna to je inercija jača. Kad ugasite alarm, tijelo će možda opet restartati ciklus spavanja i ući u dublji stadij sna. Pa umjesto da pripremi tijelo za ustajanje, ide u suprotnome smjeru. Zbog toga vas drugi alarm može činiti još umornijima jer ste se probudili iz dublje faze sna.

Rješenje je da pokušate usvojiti što pravilniji raspored spavanja. Dignite se svaki dan u isto vrijeme, uključujući i vikende. Poslije nekoliko tjedana tijelo će prihvatiti raspored, a vi ćete manje trebati alarm.

Zašto kava uzrokuje neugodan miris iz usta?

Poslije kave uzmite žvakaču
Poslije kave uzmite žvakaču Jorge Muñiz Moran/Flickr

Postoji više od 500 bakterija koje naša usta smatraju svojim domom.
Ove bakterije razgrađuju ostatke hrane i oslobađaju sumpor, poznat po mirisu trulih jaja. Kao kad vam mlijeko dugo stoji u frižideru, bakterije počinu razgrađivati proteine i osjeća se kiselkasti miris.

Određena hrana stimulira rast bakterija više od drugih vrsta hrane. Hrana sa puno proteina kao mliječni proizvodi, meso i riba mogu se razgraditi u nestabilne komponente sumpora dok sredstva kao alkohol i cigarete koja isušuju usta učine idealnu okolinu za bujanje bakterija.

Kava stvara kiselu i ,potencijalno, šećerom bogatu okolinu, obje stvari koje pogoduju razmnožavanju bakterija. Neka hrana koja ima intenzivan miris kao što je to češnjak, već ima komponenete sumpora koje se otpuštaju u naš krvotok. Putuju do pluća i u pore tijela pa ih izdišemo ili isparavamo.

Zašto sluz pozeleni?

Wasabi zelena
Wasabi zelena Cola21/Flickr

Zdrav nos pumpa oko pola litre sluzi dnevno. Ona se sastoji uglavnom od vode i bjelančevina, ugljkohidrata i soli. Uloga joj je da hvata sitne čestice prašine, prljavštine i bakterija te prevenira infekcije. Kad su uhvaćene ove čestice izbacujemo kihanjem, ispuhivanjem nosa ili se češće uništavaju u želucu.

Većina se uništi u želucu zbog milijuna sitnih dlačica u nosnim putevima koje guraju sluz otraga ždrijela da ih progutamo, pa želudac uništava neželjene posjetitelje.

Virus prehlade prodire u membrane sluzi. Tijelo odgovara upalom stanica sluzi, pumpajući više krvi u nos i propuštanjem više vode kroz stanice čineći da nam curi nos. Istovremeno se šalju leukociti da napadnu viruse snažnim sredstvima ili da ih potpuno progutaju. Ako je sluz zelena, to je zbog željeza u encimima sluzi.

Ti encimi imaju antiseptički učinak i to su isti enzimi koje wasabiju, japanskom začinu, daju zelenu boju. Wasabi je izvorno upotrebljavan da se unište bakterije u sirovoj hrani.

Zašto ne mogu svi imati velike mišiće?

11278558354_c4a052b22d_o
sve ovisi o miostatinu Toni/Flickr

Svatko od nas ima granicu u veličini mišića. Mišići su pod kontrolom bjelančevine miostatin koj određuje koliko mišići mogu narasti.

Taj je limit za svakoga različit, ovisno o razini miostatina. Kad mišić dosegne limit, miostatin prevenira dalji rast. Niže razine miostatina znače veće mišiće. Miostatin je razlog zašto neki ljudi lako postignu velike mišiće, a drugi se muče.

Zašto osjećamo trnce?

4486211187_899fcdd440_b

Je li vam se ikad dogodilo da dok satima gledate TV ili igrate Play Station prekriženih nogu, da vam krenu ponekad i bolni trnci? To se događa zbog prometnog čepa u porukama koje vaš živčani sustav šalje gore dolje.

Kada prekrižite noge ili spavate na ruci, prekidate cirkulaciju krvi prema određenim živcima. Mozak osjeća da mu nedostaje komunikacija sa živcem pa povećavajući aktivnost, stvara trnce.

Ovo rješavate micanjem pritiska da omogućite krvi da stigne do živca. Ponekad ovi trnci mogu značiti veći zdravstveni problem pa pitajte liječnika da vas pregleda.

Što muškarce čini dlakavima?

Dlakavi muškarac
Dlakavi muškarac wxyz01/Flickr

Možda će vas iznenaditi da ljudi imaju sličan broj folikula dlake koje im pokrivaju tijelo, kao i primati.

Razlog što se mi činimo manje dlakavi je taj što je većina naših dlaka tanka i neprimjetna. Misli se da je to zato što su naši preci morali ići sve dalje po hranu, u toplije krajeve pa su debele, jake dlake postale teret.

I žene i muškarci imaju isti broj folikula kose. Muškarci imaju više terminalnih dlaka, to je dulja gruba dlaka na glavi i u pubičnoj zoni. Na muškarcima , dlake mogu rasti i na prsima, leđima, prstima i u ušima.

Žene pak imaju mekše dlake koje su finije i manje vidljive. Razlog je možda seksualna selekcija. Dlakava prsa možda znače zdrave i primamljive ženske primjerke ali muškarci više vole žene sa manje dlaka jer se čine mlađima i zdravijima kao u doba kad su rađale.

Kako sladoled izaziva glavobolje?

Kad brzo jedeš hladno, mozak te zaboli
Kad brzo jedeš hladno, mozak te zaboli Lester Public Library/Flickr

Da li je moguće da blaženstvo okusa sladoleda ili ledenog napitka može biti narušeno iznenadnom glavoboljom? To obično traje dvadesetak sekundi i pojavljuje se u času kad hladni sastojak dotakne nepce. Kada jedete sladoled, kapilare u nepcu se stisnu. To je normalan odgovor tijela na hladnoću. Tijelo pokušava vitalne organe održati toplima.

No to nije uzrok boli, nego dodatna krv koja krene prema mozgu da ga sačuva toplim povećavajući pritisak u lubanji, a to vodi glavobolji. Kad progutate ono što vam je ohladilo nepce, kapilare u ustima se opet munjevito brzo rašire, potencijalno izazivajući još jaču bol.