Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVO ISTRAŽIVANJE

NUŽNE SU HITNE PROMJENE: Ova opaka bolest može se vrlo lako izbjeći, no zašto je onda sve više oboljelih?

WHO procjenjuje da će ukupan broj ljudi pogođenih demencijom narasti na 82 milijuna do 2030., odnosno 152 milijuna do 2050.

Gotovo 40 posto slučajeva demencije moglo bi se izbjeći ili usporiti smanjenjem rizičnih faktora kao što su pretjerana konzumacija alkohola, pušenje, ozljede glave i onečišćenje zraka, navodi studija objavljena u četvrtak.

Iz toga razloga autori, a riječ je o skupini stručnjaka, daju niz preporuka osobama koje donose političke odluke o tome da treba ograničiti konzumiranje alkohola, raditi na odbacivanju pušenja, provoditi akcije borbe protiv pretilosti i dijabetesa te smanjivati onečišćenje zraka.

“Naše izvješće govori da donositelji odluka i pojedinci imaju moć spriječiti ili odgoditi velik dio slučajeva demencije”, kaže autorica Gill Livingston sa Sveučilišta University College u Londonu čiji je rad objavljen u medicinskom časopisu The Lancet.

“Takve bi akcije mogle imati velik učinak na stanovnike koji su nesrazmjerno izložene rizičnim faktorima,  kao što su ljudi niskih i srednjih primanja te ranjive skupine stanovništva, primjerice etničke manjine”, kaže Livingston.

Prema Međunarodnoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) izgledno je da 50 milijuna u svijetu oboli od demencije, od čega 60 do 70 posto od Alzheimerove bolesti. Taj broj pokazuje trend rasta jer živimo sve dulje.

WHO procjenjuje da će ukupan broj ljudi pogođenih demencijom narasti na 82 milijuna do 2030., odnosno 152 milijuna do 2050., većinom zbog rasta demencije u zemljama niskih i srednjih prihoda.

Izazvana “skupom bolesti i trauma” koje pogađaju mozak, demencija “zahvaća memoriju, zaključivanje, orijentaciju, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja, govor i rasuđivanje”, navodi WHO na svojoj internetskoj stranici.

Kokoš ili jaje?

U prethodnom izvješću iz 2017. koje je također objavio The Lancet, isti autori identificirali su devet čimbenika rizika. Popis su sada aktualizirali unoseći nova tri – pretjerana konzumacija alkohola, ozljede glave i izloženost onečišćenom zraku u odrasloj dobi, a ti faktori utječu redom 1, odnosno 3 te 2 posto.

Drugi faktori su obrazovanje (7 posto), gubitak sluha (8 posto), povišeni krvni tlak (2 posto), pretilost (1 posto), pušenje (5 posto), depresija (4 posto), socijalna izolacija  (4 posto), tjelesna neaktivnost (2 posto) te dijabetes (1 posto).

Drugi znanstvenici koji nisu sudjelovali u studiji ističu međutim da ako su ti faktori rizika povezani s demencijom, ne smiju se zaboraviti ni čimbenici koji je uzrokuju. “To nas dovodi do pitanja +što je bilo prije, kokoš ili jaje'”, kaže Tara Spires-Jones, stručnjakinja za mozak i demenciju na Sveučilištu u Edinburgu (Škotska).

“Na primjer, depresija u dobi od 65 godina povezana je s rizikom demencije, no takav tip podatka ne omogućuje nam da zaključimo je li to bio prvi faktor koji je izazvao drugi, jer je dokazano i da promjene u mozgu na ranijem stupnju demencije mogu također uzrokovati depesiju”, kaže ona.

“Izvješće procjenjuje da se  40 posto demencija može izbjeći promjenama načina života, a to znači da je 60 posto, koliko sada znamo, izazvano faktorima koje nije moguće kontrolirati, kao što su genetski faktori”, kaže Spires-Jones.

“Nadam se da ovo izvješće neće navesti ljude da pomisle da su sami krivi za demenciju”, zaključuje ona.

Povratak na Net.hr