Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZNANSTVENO DOKAZANO

NIJE ISTO ZA BOGATE I SIROMAŠNE: Čak i umjerena konzumacija alkohola jedne može ubiti, dok se drugima preporučuje

Iako manje piju nego bogati, ljudi s niskim primanjima skloniji su srčanim oboljenjima i drugim bolestima uzrokovanim alkoholom. Što je tomu razlog?

Prevelika konzumacija alkohola povećava rizik od smrti uzrokovane srčanim problemima, ali samo ako ste siromašni. Zanimljivo je da ista opasnost ne prijeti dobrostojećim ljudima, pokazuje norveško istraživanje. Dva do tri pića tjedno, naprotiv, smanjuju rizik od srčanih oboljenja, ali samo kod bogataša.

Više puše, a umiru zbog alkohola

Prijašnje su studije pokazale da, iako siromašni ljudi piju manje nego imućni, oni češće završavaju u bolnici ili čak umiru zbog alkohola. Analizom podataka o 200.000 Norvežana, istraživači su zaključili kako ozbiljnost konzumacije alkohola kao čimbenika za rizik od srčanih oboljenja varira ovisno o visini prihoda. Studija objašnjava da, prema prethodnim istraživanjima, dok osobe s nižim primanjima imaju veću vjerojatnost da će pušiti cigarete, što dovodi do većeg rizika od bolesti, zapravo umiru po višoj stopi od bolesti povezanih s alkoholom, iako piju manje. Istraživači to nazivaju “paradoksom alkohola” i nastojali su utvrditi koliko su dramatične razlike u njegovim učincima temeljene na socioekonomskom statusu.

TKO SE BRŽE NAVUČE? Alkohol ne djeluje isto na žene i muškarce, jednima je znatno teže odviknuti se, a evo i zašto

Ima veze s obrocima

Ispitanici koji su puno pili imali su, očekivano, najveće stope smrtnosti, ali razlike između socioekonomskih skupina pojavile su se u skupini koja je umjereno pila. Sveukupno, ljudi koji su umjereno pili – definirani u studiji kao dva do tri pića tjedno – imali su veće šanse za izbjegavanje srčanih bolesti od onih koji su pili mnogo, rijetko ili uopće nisu pili. No, autori su napomenuli da su oni koji su bili u umjerenoj skupini i s najvećim primanjima bili posebno dobro zaštićeni od srčanih bolesti. Prema studiji, vrlo često pijenje alkohola imalo je katastrofalne prognoze samo za one u skupini s niskim prihodima.

Autori sugeriraju da razlika u štetnim učincima alkohola može imati veze s vjerojatnošću da se konzumira s obrokom. Kada se alkohol i hrana konzumiraju zajedno, proces probave se širi tijekom duljeg vremenskog razdoblja te je manje vjerojatno da će  tijelo ostati potopljeno i oštećeno alkoholom. “To smanjuje bioraspoloživost konzumiranog alkohola u ukupnom poretku i također smanjuje koncentraciju alkohola u krvi, što može ublažiti sistemske toksične učinke alkohola”, napisali su autori studije, prenosi Daily Mail.

Povratak na Net.hr