A ŠTO ĆEMO SAD?

‘NEVIDLJIVA’ NUSPOJAVA PANDEMIJE: Znanstvenici su zabrinuti, čak 80 posto ljudi žali se na isti problem u izolaciji

Zbog suzbijanja širenja koronavirusa svima nam je preporučeno da izbjegavamo fizički kontakt pa su se ljudi širom svijeta postupno naviknuli na jednu od glavnih nuspojava socijalne distance – usamljenost

Znanstvenici sada strahuju da prisilna izolacija rađa novu vrstu epidemije, jer se mnoge osobe primorane na samoću sve češće suočavaju s mentalnim zdravstvenim poremećajima.

Na početku pandemije psihijatri su anketirali 5070 odraslih Australaca, ustanovivši da je više od tri četvrtine ispitanika odgovorilo kako se njihovo mentalno zdravlje pogoršalo od početka izbijanja bolesti.

Gotovo 80 posto ispitanika izrazilo je umjerenu do ekstremnu razinu straha od neizvjesne budućnosti, polovica ih je izjavila da se osjeća umjereno do krajnje usamljeno, a polovica je odgovorila da osjeća umjeren do ekstreman strah od financijskih posljedica pandemije na njihov život.

“Razumljivo je da se u ovakvim nespokojnim vremenima ljudi mogu osjećati uplašeno, zabrinuto, tjeskobno i prezasićeno stalnim izmijenjenim upozorenjima i medijskim izvještajima o širenju pandemije”, stoji na internetskoj stranici australske dobrotvorne organizacije za potporu u kriznim situacijama, koja djeluje pod nazivom Lifeline.

Njezini zaposlenici zainteresiranima daju savjete koji se odnose na mentalno zdravlje i opću dobrobit pojedinca, ukazujući na to da bi svaki čovjek morao aktivno voditi računa o vlastitoj dobrobiti te istodobno biti svjestan u kolikoj mjeri može podnijeti izloženost medijima.

Nevidljivi problem i prije pandemije

Usamljenost je i prije pojave pandemije bila nevidljivi problem, kažu njemački liječnici.

“U velikim gradovima živi puno više ljudi koji nemaju gotovo nikakvih društvenih kontakata, nego što biste pomislili”, kaže Stefan Deutschmann, koji vodi dobrotvornu organizaciju Diakonischen Werk iz Hamburga.

U jeku pandemije taj se problem produbio. U prvoj fazi pandemije, između sredine ožujka i sredine svibnja, njegova linija za pomoć u Hamburgu zabilježila je 25 do 30 posto više poziva. “Mnogi su se ljudi žalili na dubok i težak osjećaj usamljenosti”, rekao je Deutschmann.

Do sličnih su saznanja došli volonteri stotinu linija za psihološku pomoć koje djeluju diljem Njemačke. Oko 40 posto ljudi nazivalo je želeći razgovarati o restrikcijama, o neizvjesnosti i o promjenama koje nam je donijela pandemija, kaže Ulrike Mai, glasnogovornica njemačkih telefonskih linija za psihiološku pomoć građanima.

Najugroženije starije osobe

Pandemija u Njemačkoj možda rezultira “epidemijom usamljenosti”, kaže Horst Opaschowski, futurolog iz Hamburga.

Oko 80 posto ispitanika reklo je da im izostanak kontakta s članovima obitelji i s prijateljima pada iznimno teško, pokazalo je istraživanje Instituta Forsa, provedeno po narudžbi njemačke kuće zdravstvenog osiguranja Techniker Krankenkasse.

Granica između usamljenosti, depresije i mentalnih bolesti vrlo je nestalna, objavila je u kolovozu Njemačka komora psihoterapeuta i psihijatara.

“Uz depresiju i anksiozne poremećaje, akutni i posttraumatski stresni poremećaj, ovisnost o alkoholu i drogama u ovakvim se nestalnim vremenima mogu pojačati i opsesivno-kompulzivni poremećaji i psihoze”, kaže predsjednik komore Dietrich Munz, dodajući da starije osobe spadaju u jednu od najpogođenijih skupina.

Znanstvenici širom svijeta sada ‘važu’ kolika je opasnost od usamljenosti u doba pandemije i od njezinih posljedica te pozivaju sve one koji su primorani ostati kod kuće da pronađu nekoga s kim će razgovarati o svojim brigama i strahovima te da održavaju online veze.

Stručnjaci za mentalno zdravlje iz britanske Nacionalne zdravstvene službe kažu da je iznimno važno “ne fokusirati se previše na svakodnevne vijesti” te da se povremeno treba odmaknuti od društvenih mreža i uživati u stvarima koje doista volite raditi. Istodobno treba voditi računa o fizičkom zdravlju jer je usko povezano s mentalnim.

Rizik od kroničnih zdravstvenih stanja

Usamljenost može imati poguban utjecaj na zdravlje nekih ljudi, upozorava Carla Perissinotto, izvanredna profesorica na Medicinskom fakultetu kalifornijskog Sveučilišta u San Franciscu.

Usamljenost i socijalna izoliranost povezuju se s povećanim rizikom od kroničnih zdravstvenih stanja, poput demencije i kardiovaskularnih bolesti te s većim rizikom od prerane smrti, rekla je dr. Audiey Kao, urednica časopisa Američke liječničke udruge, Journal of Ethics.

Pandemija koronavirusa zahvatila je svijet u vrijeme kada je Sjedinjenim Državama više kućanstava s jednom odraslom osobom nego ikada dosad, kaže Kao te dodaje da usred pandemije mnogi usamljeni ljudi još rjeđe održavaju društvene kontakte.

“Donesenim mjerama o izoliranju bez sumnje ljude štitimo kratkoročno, no dugoročno bi one globalno mogle ostaviti vrlo loše posljedice na mentalno i fizičko zdravlje.”

Povratak na Net.hr