No, kad god neka dijeta – pod cim se podrazumijeva poseban rezim prehrane, a ne, kako je to uobicajeno, samo kura mrsavljenja – zavrsi na sarenim novinskim stranicama i portalima sa zabavnim sadrzajima, treba biti vrlo oprezan i ne uzimati stvari zdravo za gotovo.
Ketogena dijeta ima svojih prednosti i doista se s nezanemarivim uspjehom koristi za poboljsanje zdravstvenog stanja neuroloskih bolesnika. No, prije svega – sto je uopce ketogena dijeta?
Ljudskom je tijelu primarni izvor energije glukoza iz ugljikohidrata, ali kad nema unosa ugljikohidrata, tijelo kao izvor energije koristi masnoce, odnosno ketone, spojeve koji nastaju razgradnjom masti (sto uzrokuje gubitak masnoga tkiva). To je proces kakav se dogada kod gladovanja, kad tijelo kao izvor energije pocne koristiti vlastite masne rezerve.
U slucaju ketogene dijete masti se unose prehranom. To, zapravo, znaci eliminiranje iz prehrane izvora ugljikohidrata, odnosno glukoze (zitarice, krumpir, riza, neke vrste voca i povrca itd.), te pretezan unos masnoca (uz proteine) kako bi se kao izvor energije u tijelu koristili ketoni.
No, ketoni su, upozorava nutricionistkinja Dragana Olujic, vrlo toksicni spojevi, i ako takvo stanje potraje, moze izazvati vrlo ozbiljne poremecaje u organizmu, od kojih je jedan ketoacidoza, odnosno snazno 'zakiseljenje' organizma.
'Ljudi budu iznimno zadovoljni ketogenom dijetom jer vrlo brzo gube na tezini, vrlo brzo pocinju im se nazirati misici i navodno se dobro osjecaju – zapravo, ne osjecaju umor i pospanost poslije jela kao posljedicu porasta inzulinskih vrijednosti, uobicajenog kod uzimanja ugljikohidrata, pa im je zato 'dobro'.
S druge strane, sugovornici Slobodne Dalmacije su poznati pozitivni efekti ketogene dijete kod oboljelih od epilepsije i drugih neuroloskih bolesti – uglavnom onih kod kojih problem nastaje u mijelinskoj ovojnici. U takvim se slucajevima, kaze, negativne efekte keto-dijete prihvaca kao manje zlo.
Prehrambene i metabolicke terapije – u nedostatku efikasnih terapija lijekovima – u lijecenju ili barem ublazavanju simptoma iskusane su u sirokom rasponu neuroloskih bolesti, ukljucujuci epilepsiju, glavobolju, neurotraumu, Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest, poremecaj spavanja, autizam, rak mozga, bol i multiplu sklerozu.
