Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Maslac ili margarin? Riješite nedoumicu

Maslac ili margarin i danas se pitaju mnogi, nakon što su proteklih desetljeća zdravstveni autoriteti jednu pa drugu namirnicu proglašavali štetnom.

arti-201102080251006Međutim, prema riječima nutricionistice dr. sc. Darije Vranešić-Bender, ni margarin ni maslac nisu nezdravi u umjerenim količinama.

Margarin se dobiva od biljnih ulja, pa je bogat nezasićenim masnim kiselinama i siromašan potencijalno štetnim zasićenim masnim kiselinama, a obogaćen je vitaminima topivim u masti i ne sadrži kolesterol. Prije petnaestak godina uočeno je da transmasne kiseline koje nastaju hidrogeniranjem biljnih ulja, odnosno tijekom proizvodnje margarina imaju izrazito štetno djelovanje na krvne žile.

‘Stoga su unazad pet godina proizvođači izbacili nepoželjne transmasne kiseline iz margarina’, rekla je dr. Vranešić-Bender.

Maslac je, pak, izrazito bogat zasićenim masnim kiselinama i kolesterolom čiji je unos također potrebno ograničiti, ali je i bogat korisnim masnoćama poput konjugirane linolenske kiseline te vitaminima topivim u masti.

Idealno

Idealan udio masnog tkiva u organizmu zdrave osobe iznosi 12-20% za muškarce i 20-30% za žene. Ljudsko je tijelo sposobno sintetizirati sve potrebne masne kiseline osim dviju: linolne i linolenske kiseline. Te se kiseline nazivaju esencijalnima i nužno ih je osigurati prehranom.

Dobre i loše

Pretjeran unos zasićenih masti (iz životinjskih izvora) povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti i pretilosti, pa zasićene masti (s transmasnim kiselinama) zovemo “loše” masti. Jednostruko i višestruko nezasićene masti imaju cijeli niz pozitivnih učinaka na zdravlje i smatraju se “dobrim” mastima.

Light

Margarini najčešće sadrže niz masnih kiselina potrebnih organizmu. 100 g, ovisno o proizvodu, osigurava 18-22 g zasićenih masti, 16-21 g jednostruko nezasićenih masti te 8-24 g višestruko nezasićenih masti. Iznimka su light margarini – zbog smanjenog udjela masti sadrže i upola manje zasićenih i jednostrukonezasićenih masti, dok je sadržaj višestrukonezasićenih masti očuvan.

Energija

Preporuke govore da svakodnevnom prehranom treba osigurati 30% energije iz masti. Pri tome se ne treba toliko zamarati kvantitetom, važnije je obratiti pažnju na kvalitetu. Do 10% trebaju činiti zasićene masti, a 20% nezasićene. Masti su koncentrirani izvor energije: 1 g masti osigurava 9 kcal, a 1 gram ugljikohidrata odnosno bjelančevina osigurava 4 kcal.

Za djecu

Zasićene masti služe uglavnom kao izvor energije, a nezasićene za izgradnju staničnih struktura. Dok su zasićene masti neophodne u prehrani osoba koje se bave teškim fizičkim radom i sportom, dojenčadi i djeci, adolescentima te trudnicama i dojiljama potrebne su velike količine nezasićenih masti.

Štetno

1990-ih otkrilo se da transmasne kiseline nisu dobre za zdravlje srca i krvnih žila – snizuju razinu HDL (“dobrog”) kolesterola u krvi istodobno povisujući razinu ukupnog i LDL (“lošeg”) kolesterola

142 godine

Margarin je nastao 1869. godine i do danas je prošao brojne promjene. Proizvodi se od biljnog ulja i čvrstih biljnih masti tehnološkim procesom.

Vezani članci:

arti-201102080251006

Povratak na Net.hr