Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OPORAVAK MOŽE DUGO TRAJATI

KRPELJNI MENINGOENCEFALITIS: Simptomi se teško prepoznaju, a u uznapredovaloj fazi ishod može biti i smrtan

Krpeljni meningoencefalitis (skraćeno KME) virusna je bolest rasprostranjena diljem Europe i Azije, a prenose ju krpelji.

U Hrvatskoj se ova zoonoza najviše pojavljivala u sjeverozapadnom dijelu i Gorskom kotaru. U slučaju nepravilnog liječenja i napredovanja bolesti može doći do ozbiljne upale mozga i moždanih ovojnica. Od ove bolesti godišnje u Europi i Aziji oboli oko deset tisuća ljudi.

Krpelji su glavni prijenosnici

Ovaj virus je identificiran i izoliran 1937. godine i tada su opisane tri vrste poddtipova tog virusa: sibirski dip, dalekoistočni tip i zapadnoeuropski tip. Kod nas prevladava zapadnoeuropski tip koji  za razliku od dalekoistočnog ima mnogo blaži tijek bolesti.  

Virus koji uzrokuje krpeljni meningoencefalitis nalazi se u slini krpelja. Ubodom i ubrizgavanjem sline mogu se zaraziti ljudi. Najrasprostranjenija vrsta krpelja koja se nalazi na našem području je icodes ricinus, a najviše ih ima u području sjeverne i sjevernozapadne Hrvatske. Aktivni su uglavnom u periodu dolaskom proljeća. Ne kreću se puno, a uglavnom žive po šumama, livadama, na drveću i žbunju. Glavna aktivnost im je tijekom ljeta i proljeća. Vole temperaturu iznad 15°C, pa je tako moguće da prežive i u inače hladnijim mjesecima. Krpelji mogu napasti ljude i životinje, a glavni domaćini su im mali glodavci i velike životinje barem u slučaju hranjenja.

U posebnom su riziku ljudi koji žive na selu i bave se poljoprivredom, posebice za vrijeme njihove aktivnosti. Moguće je da krpelji prežive i blago hladne zime. Prema nekim istraživanjima, u Hrvatskoj je ovim virusom zaraženo tri od tisuću krpelja. Na godišnjoj razini se u Hrvatskoj s ovim virusom javi tek 25 ljudi. Krpeljni meningoencefalitis ne može se prenijeti s osobe na osobu, barem takvi slučajevi nisu bili zabilježeni. Ljudski prijenos je moguć s majke na fetus.

Simptomi krpeljnog meningoencefalitisa slični onima kod gripe

Nakon zaraze kroz slinu krpelja, razdoblje inkubacije traje od sedam do četrnaest dana. U tom razdoblju je bolest asimptomatska. Za razliku od dalekoistočnog virusa, zapadnoeuropski virus je opasniji kod odraslih nego kod djece, dok se kod djece češće promatraju mogućnosti meningitisa. Kod gotovo dvije trećine zaraženih pojavljuje se samo prva faza u kojoj se pojavljuju nespecifični simptomi jako slični gripi. Oni mogu uključivati:

  • povišenu tjelesnu temperaturu
  • slabost i malaksalost
  • bolovi u mišićima
  • glavobolja
  • mučnina i/ili povraćanje

Nakon oko osam dana, dolazi do druge faze bolesti koja se pojavljuje kod 20 do 30% zaraženih ovim virusom. Ako dođe do druge faze, simptomi će biti nešto intenzivniji i pogađati će središnji živčani sustav. Simptomi u ovoj fazi ličit će na one kod meningitisa – ukočen vrat, povišena tjelesna temperatura, pospanost, smanjene senzorne sposobnosti, paraliza i slično. U toj fazi se uz opće simptome javljaju i znakovi upale mozga, moždanih ovojnica ili leđne moždine, što u najtežim slučajevima može dovesti i do paralize dišne muskulature te smrtnog ishoda. U slučaju pojave ovih simptoma, točnije dolaska do druge faze krpeljnog meningoencefalitisa, razdoblje oporavka može dugo trajati, a posljedice zaraze mogu biti dugotrajne neurološke smetnje kod 30 – 60% pacijenata. 

Lajmska bolest

Još jedna od bolesti koju prenose krpelji, kroz bakteriju Barrelia burgdoferi, naziva se lajmska bolest. Počela se pojavljivati 1975. godine u Americi gdje se i danas nalazi naveći broj zaraženih. Lajmska bolest se pojavljuje i u našim područjima za vrijeme najveće aktivnosti krpelja – ljeto i jesen. Večina bolesnika su djeca i mlađi odrasli. Ova bolest se prvenstveno očituje preko kožnih promjena koje se pojavljuju malo nakon ugriza krpelja. Crvenilo kože koje se širi iznad 5 centimetara znak je za uzbunu. Osim kožnih promjena među simptome spadaju i vrtoglavica, glavobolja, klonulost, smetnja koncentracije te bolovi u mišićima i zglobovima. U uznapredovaloj fazi ove bolesti u slučaju ne liječenja, može doći do neuroloških oštećenja. Liječenje uključuje tretman antibiotika te nužnost za daljnom prevencijom od ugriza krpelja.

Ključ borbe protiv ove bolesti leži u prevenciji

Za krpeljni meningoencefalitis ne postoji specifično liječenje pa je tako prevencija nužna. Kako bi prevenirali nastanak ove i lajmske bolesti, za vrijeme toplih mjeseci bi trebali izbjegavati područja gdje se nastanjuju krpelji. Zaštitite svoje tijelo tako da nosite duge hlače i košulje dugih rukava koja ide usko uz tijelo. Šeširi i kape odlična su ideja kao i sredstva protiv insekata i repelenti. Postoje dvije skupine repelenata – konvencionalni i biopesticidi. Uzmite u obzir da će oni spriječiti sam ugriz, ne i bolesti koje krpelji prenose.

Osobe koje često borave u prirodi trebale bi se cijepiti što se u dosadašnjoj praksi pokazalo učinkovitim. Cijepljenje podrazumijeva dvije doze u razmaku od mjesec dana, a treća se daje nakon devet do dvanaest mjeseci nakon. Docjepljivanje je potrebno svake tri godine.

 

 

 

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr