Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NO, KRASNO

JEDNO LIJEČIŠ, DRUGO TRUJEŠ: Ovaj lijek sprečava srčani i moždani udar, ali od njega možete umrijeti na drugi način

U nekim je slučajevima krvarenje tako obilno da završava smrtnim ishodom

Osobe koje ne boluju od srčanih bolesti, a svakodnevno uzimaju manju dozu aspirina, na taj način mogu smanjiti rizik od potencijalnog srčanog ili moždanog udara, pa i od nekih tipova karcinoma, no nova studija upućuje na to da za neke pacijente rizik od unutarnjeg krvarenja uzrokovan uzimanjem ovog lijeka premašuje njegove dobre strane.

Krvarenje je jedna od najpoznatijih i najozbiljnijih nuspojava uzimanja aspirina, no o njoj se ne vodi dovoljno računa dok god nema simptoma.  Čak i uz liječničku preporuku za uzimanje acetilsalicilne kiseline, djelatne tvari aspirina, njezina dnevna konzumacija povećava rizik od krvarenja za 70 posto, osobito kod starijih ljudi.

Može doći i do smrti

Otprije se zna da aspirin razrjeđuje krv i nadražuje želudac te da njegova učestala primjena može rezultirati oštećenjem želučane sluznice i tankog crijeva te pojave čireva i krvarenja. Čirevi katkad krvare vrlo sporo pa su neprimjetni dok ne nastupi anemija, no mogu i obilno prokrvariti, što zahtijeva hitnu liječničku intervenciju, infuzije i hospitalizaciju.

U nekim je slučajevima krvarenje tako obilno da završava smrtnim ishodom. Mnogi su pacijenti osjetljivi na krvarenje uzrokovano aspirinom pa im se preporučuje izbjegavanje tog lijeka. Tomu u prilog idu nedavno objavljeni rezultati meta-analize, točnije pregleda rezultata 13 kliničkih istraživanja kojima se testiralo djelovanje aspirina u odnosu na placebo kod više od 164.000 odrasle osobe.

Rezultati su objavljeni u časopisu Američke udruge liječnika (JAMA). Aspirin razrjeđuje krv, sprečavajući tako stvaranje krvnih ugrušaka i nesumnjivo je dobar lijek za pacijente koji su već imali srčani ili moždani udar. Djeluje kao prevencija potencijalnih novih udara. Međutim, 1000 osoba koje su sudjelovale u istraživanju nije prijavilo povijest bolesti srca i krvnih žila.

LIJEČNICI ZABRINUTI ZBOG OVOG LIJEKA: Ljudi ga piju na svoju ruku, a to im može navući rak

Jedno liječiš, drugo truješ

Sudionici istraživanja tijekom godinu dana svakodnevno su uzimali aspirin ili placebo. Među onima koji su uzimali aspirin, evidentirano je oko 11 posto manje srčanih i moždanih udara, ali i za 43 posto veća vjerojatnost od obilnog krvarenja u želucu, crijevima ili u mozgu.

Voditelj studije dr. Sean Zheng, stručni suradnik na Odjelu kardiologije londonskoga King’s Collegea kazao je da se svakodnevno uzimanje aspirina ne preporučuje zdravim osobama te da lijek može koristiti osobama podložijim riziku od srčanog ili moždanog udara, uključujući i pacijente koji boluju od dijabetesa tipa 2. No i tu je važno u obzir uzeti opasnost od unutarnjeg krvarenja.

Osobito je važno voditi računa o starijoj populaciji, osobito o osobama starijim od 75 godina koje čine rizičnu skupinu. Po jednoj studiji rizik od obilnog krvarenja i smrti uzrokovane dugotrajnim uzimanjem aspirina kod starijih je osoba značajno veći nego što se ranije mislilo.

Manjkavost studije

“Prije početka svakodnevnog uzimanja aspirina liječnik bi svakako trebao razgovarati s pacijentom te odvagnuti dobre i loše strane kada je posrijedi pacijentovo zdravlje”, kaže dr. Zheng. “Kod ljudi mlađih od 75 godina u većini slučajeva korist premašuje loše stran.”

Podsjeća i na to da ne reagiraju svi pacijenti na isti lijek jednako. Kaže da uzimanje lijekova za razrjeđivanje krvi poput aspirina sprečava petinu ponovnih srčanih i moždanih udara, ali i dovodi do 3000 smrtnih slučajeva godišnje zbog prekomjernog krvarenja samo u Britaniji.

Jedna od manjkavosti meta-studije je ta što je u manjim kliničkim ispitivanjima istraživano djelovanje raznih doza aspirina – od 50 do 500 miligrama, kažu autori studije. Liječnici opće prakse najčešće ne propisuju doze veće od 100 mg.

Povratak na Net.hr