Osim s genetikom, poremećaj pažnje i hiperaktivnost (ADHD) povezuju se s previše videoigrica, previše sati pred TV-om, ali i s krivom prehranom. Što može pogoršati stanje?
Boje u hrani i konzervansi prvi su na listi 'osumnjičenih'. No, problem je što jedan proizvod sadrži uvijek više od jedne umjetne boje i konzervansa, a neki čak i više od 10. Zbog toga je teško izdvojiti bilo koji od njih.
arti-201003230185006Mnogi znanstvenici dijele mišljenje dr. Bernarda Weissa, s Rochester School of Medicine and Dentistry u New Yorku, koji smatra da aditivi definitivno utječu na ponašanje djece, barem privremeno.
"Sad je više nemoguće pobijati dokaze," rekao je govoreći o ovoj vezi.
Niz studija dokazao je negativano djelovanje konzervansa natrij benzoata.
"Znanstveni dokazi ne mogu sa sigurnošću povezati boje za hranu i simptome ADHD-a. Iako je moguće da se kod neke djece alergične na umjetne boje i konzervanse postojeći simptomi poremećaja pogoršaju unosom hrane koja ih sadrži", rekla je dr. Maida Galvez, s Mount Sinai School of Medicine u New Yorku.
Ipak, EU je postavila upozorenja na proizvode koji sadrže sljedeće umjetne boje jer bi mogle imati negativno djelovanje na koncentraciju i ponašanje djece.
Sporne umjetne boje su: 1. Žuta br. 5 (tartrazine) 2. Žuta br. 10 (quinoline yellow, ova boja je zabranjena u SAD-u) 3. Žuta br. 6 (sunset yellow) 4. Žuta br. 3 (carmoisine, ova boja je zabranjena u SAD-u) 5. Crvena br. 7 (ponceau 4R, ova boja je zabranjena u SAD-u) 6. Crvena br. 40 (allura red)
Proizvodi koji ih sadrže su vrlo raznoliki: slatkiši, želei, kobasice, kiseli krastavci, grickalice, sokovi, sladoledi...
Vezani članci:
arti-201004270029006 arti-201003230185006 arti-201008070122006
