Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

IZLIJEČILI STE GA, ALI...

HOĆE LI VAM SE VRATITI RAK? Čak četvrtina oboljelih je pod visokim rizikom, a veliku ulogu igraju ovi čimbenici

Studija otvara nove načine za primjenu dodatnih terapije jer identificira genetske alteracije u svakoj od četiriju rizičnih podskupina

Nad ženama koje su preboljele rak dojke visi Damoklov mač recidiva, ponekad i 20 godina od prve dijagnoze, a studija objavljena u časopisu Nature pokušava identificirati koje su od tih žena najizloženije rizicima recidiva kako bi se te opasnosti mogle smanjiti.

Neki od poznatih čimbenika recidiva raka dojke  su dob pacijentice, veličina i priroda tumora te prisutnost kancerogenih stanica u limfnim čvorovima. Međutim, postotak i uzroci recidiva zahtijevaju bolje razumijevanje, navodi se u studiji.

Četvrtina pod visokim rizikom

Znanstvenici su analizirali podatke o 3000 britanskih i kanadskih pacijentica kojima je rak dojke bio dijagnosticiran u razdoblju od 1977. do 2005. godine. Svi ti podaci bili su korišteni za razvoj informatičkog modela koji je identificirao četiri podskupine  “s osobito povišenim rizikom za kasni recidiv” raka dojke, navodi glavna autorica studije Christina Curtis.

ZAŠTO SE NEKIMA RAK VRAĆA I GODINAMA POSLIJE? Napokon odgonetnuli što se s bolešću događa u međuvremenu

Prema studiji, u četvrtine žena pogođenih najčešćim oblikom raka dojke rizik da ponovno obole 20 godina od prve dijagnoze iznosi između 42 i 55 posto. “Do danas nismo uspjeli dobro identificirati tu podskupinu koja bi zbog povišenog rizika trebala biti bolje podvrgnuta kontrolnim pregledima ili terapijama”, kaže Curtis  s američkog sveučilišta Stanford.

Genetske alteracije

Studija otvara nove načine za primjenu dodatnih terapije jer identificira genetske alteracije u svakoj od četiriju rizičnih podskupina. Te su alteracije povezane s procesom formiranja tumora. “Na brojne alteracije može se ciljano djelovati terapijama i time se otvaraju vrata za nove oblike liječenja”, kaže Curtis.

Osim toga, studija je identificirala pacijentice u kojih ne postoji vjerojatnost recidiva u roku od pet godina. “To može pomoći da se poboljša praćenje i klasifikacija pacijentica, primjerice da se odredi koje bi od njih trebale biti dulje vrijeme pod terapijama.

Povratak na Net.hr