Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Dobre, loše i zle masti – prepoznajte li ih?

Pazite da ih ne jedete i sagorite ih u što većem broju dok trčite. Ipak ne budite tako širokih pogleda – postoje i dobre masti. One nam, pazite li na količinu, čak mogu pomoći u mršavljenju.

‘Naše tijelo treba masti da bi uopće funkcioniralo,’ kaže dr. Barbara Roberts, iz američke bolnice Miriam Hospital u Providenceu i autorica knjige How to Keep from Breaking Your Heart. ‘Masti nam pomažu da apsorbiramo vitamine A, D, i E, a vitalne su i za nervni sustav.’ Osim toga žene koje jedu mediteransku prehranu puno zdravih monozasićenih masti smanjuju rizik od srčanih bolesti za 29 posto.

Od sveukupnih dnevnih kalorija 25 do 30 posto treba doći od masti. Ali od onih pravih!

‘Dobre’: Nezasićene masti

Mononezasićene masti

Podižu HDL kolesterol, a snizuju loš LDL kolesterol, što štiti od nakupljanja plaka po stijenkama arterija. Pomažu i u sprečavanju nakupljanja masnoća na području trbuha.
Nalaze se u maslinovom ulju, bademima, kikirikiju, sjemenkama sezama i avokadu. A potrebna količina? Dovoljno je dvije do tri žlice maslinova uljana dan.

Polinezasićene masti

Osim što spuštaju LDL, sadrže i omega-3 masne kiseline koje potiču bolji rad mozga, popravljaju raspoloženje i jačaju imunološki sustav. A omega-6 koje održavaju zdravlje kože i očiju – samo ne pretjerujte s količinom. Naći ćete ih u ribi kao što su losos, sjemenkama lana (samo ih sameljite netom prije upotrebe), orasima i tofu. Omega-6 se nalaze u biljnim uljima kao što su suncokretovo i kukuruzno. Pazite samo da uključite i omega-3 i omega-6 jer previše omega-6 dovodi do upalnih procesa i srčanih bolesti.

‘Loše’: Zasićene masti

Povisuju razinu kolesterola i rizik od srčanih bolesti. Nalaze se u mesu, mliječnim proizvodima kao što su vrhnje i maslac te u nekim biljnim proizvodima kao što su kokosovo i palmino ulje.
Ograničite količinu zasićenih masti na 10 posto ukupnog kalorijskog unosa. Jedan od jednostavnijih načina da ih uklonite je micanje kože i druge vidljive masnoće s piletine.

Zle: Transmasti

Izrađuju se od nezasićenih masti – u prirodi ih dakle ne možete naći. Zašto se izrađuju? Da bi se kemijskim putem produžilo trajanje uskladištene masti. Povisuju loš LDL, a snizuju dobar HDL, te potiču upale po tijelu. One sasvim sigurno potiču srčane bolesti. Naći ćete ih u margarinu, kolačima, pohanoj i prženoj hrani iz restorana (oni uglavnom koriste ove masti)., krekerima, čipsu i keksima. Koliko vam treba? Ništa. Provjerite stoga etiketu, ako na njoj piše djelomično hidrogenizirana biljna mast, to je zapravo transmast.

Povratak na Net.hr