Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

REAGIRAJTE NA VRIJEME

Najčešće alergije kod djece: Prevencija, liječenje i kako ublažiti najgore simptome

Alergijske bolesti sve su više prisutne među odraslima ali i djecom, što pokazuje i istraživanje Centra za kontrolu i prevenciju bolesti: “Broj alergijski osjetljive djece munjevito raste svake godine.”

Alergija je poremećaj imunološkog sustava u kojemu tijelo reagira, odnosno postaje preosjetljivo na određenu tvar ili alergen. Neke se alergije mogu pojaviti u bilo koje doba godine dok se druge, kao peludna alergija, javljaju sezonski – obično u proljeće i ljeto ili ujesen. Alergija je jedna od najčešćih bolesti, a kada se pojavi u ranom dobu, može utjecati na fizičko i psihičko zdravlje djeteta.

Na dobivanje alergija utječu mnogi faktori te niti jedan nije potpuno izdvojen. Djeca koja imaju najveće predispozicije biti preosjetljiva na alergene su ona koja imaju takve slučajeve u obitelji. Tako najrizičniju skupinu čine djeca čija oba roditelja pate od alergija. Bez obzira na predispozicije, djeca mogu postati alergična na gotovo sve čemu su izložena. Uzročnici alergija mogu biti razni te do preosjetljivosti može doći na nekoliko načina – udisanjem, probavljanjem, ubodom ili dodirom na kožu. Na alergiju možete posumnjati ako se simptomi ponavljaju svake godine u istom vremenskom razdoblju te ako traju duže od 2 tjedna.

Alergije na hranu

Najvidljivije simptome djeca imaju u slučaju alergije na hranu. Najčešći alergeni kod male djece su kravlje mlijeko, soja, kikiriki, orašasti plodovi, jaja, pšenica, riba, školjke i sezam. Preosjetljivost na neku namirnicu kod djece najčešće se manifestira na koži i to u različitim oblicima kao što su ekcem, dermatitis ili osip. Dobra je vijest da u 90 posto slučajeva kožne alergije kod djece nestanu kad napune tri ili četiri godine. Bez obzira na to, dok se neka djeca alergije riješe u potpunosti, neka ju samo zamijene s drugom, najčešće peludnom alergijom.

Peludne alergije

Peludne alergije kod djece najčešće nastaju u starijoj dobi i uključuju reakciju kroz alergijski rinitis i konjuktivitis. Simptomi peludnih alergija su curenje nosa, kihanje, suzenje i svrbež očiju. Najbolji način da pratite na što je vaše dijete osjetljivo je praćenjem peludnog kalendara i bioprognoze. Peludni kalendar pokazuje u koje doba godine cvjeta određena pelud te može pomoći da razumijete o kojem se alergenu radi i umanjiti simptome i reakcije kod djece.

Uz to, postoji još nekoliko korisnih savjeta:

  • Ako saznate na koje cvjetanje biljaka je vaše dijete alergično, ne boravite u okolišu gdje se one nalaze u doba njihova cvata. Boravak u prirodi radije odgodite za kasno poslijepodne ili večer.
  • Odjeću biste trebali sušiti u stanu, kako bi izbjegli unošenje peludi u prostor.
  • Djetetu perite kosu svaki dan blagim šamponom jer se na njoj donesu peludna zrnca.
  • Kako bi smanjili koncentraciju alergena u prostorijama gdje dijete najviše boravi potrebno je ukloniti tekstilne predmete (plišane igračke), tepihe, teške zavjese u kojima se najviše skuplja kućna prašina i grinje.
  • Posteljinu mijenjajte barem jednom tjedno i perite na temperaturi iznad 60°C.
  • Prostorije u kući treba redovito čistiti i usisavati po mogućnosti usisavačem s vodenim filtrom, a površine brisati vlažnom krpom

Prevencija i liječenje alergija

Ako sumnjate na alergiju kod djeteta, testirajte ga. Osnovni testovi u alergologiji su kožni i krvni testovi. Također se mogu izvoditi različiti provokacijski testovi uz uzimanje uzoraka. Vrstu testiranja određuje liječnik sukladno tome na koji alergen sumnja i kakvi su simptomi djeteta.

Osnovna terapija u alergijskim bolestima svodi se na terapiju primjenom lijekova koji smanjuju i ublažavaju simptome alergija. Ukoliko dođe do alergijske reakcije, doktor će vam najvjerojatnije savjetovati korištenje antihistaminika, kortikosteroida ili dekongestiva ovisno o starosti vašeg djeteta, kao i o jačini alergijske reakcije.

Liječnici iz bolnice Srebrnjak savjetuju terapiju kortikosteroidima koju smatraju trenutno najučinkovitijom. Primjenom kortikosteroida postiže se klinički učinak upravo na mjestu reakcije – npr. u sluznici dišnih puteva ili na koži. Stoga je danas upotrebom topičkih kortikosteroida značajno poboljšano liječenje alergičnih bolesnika, te je doista neopravdan strah od njihove primjene.

Zadaća antihistaminika je prevencija bolesti i simptoma, te su djelotvorni i kod svrbeža. Počinju djelovati nakon 30-ak minuta od primjene, a njihov učinak traje do šest sati. Nikako se ne savjetuje davanje antihistaminika djeci bez prijašnjeg savjetovanja s liječnikom.

Alergije kod djece mogu se izliječiti u većini slučajeva, međutim mogu se tijekom odrastanja smanjiti ali i vratiti. Alergija se može očitovati i u kasnijoj dobi, pa čak i u vrlo kasnoj dobi. Liječenje alergijskih bolesti je dugotrajan proces, potrebna je redovita liječnička kontrola i suradnja pedijatra alergologa, psihologa i medicinskih sestara. Dodatno se educirajte o alergijama, te sve nejasnoće raspravite s vašim liječnikom ili alergologom.

Povratak na Net.hr