Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Bivše ljubavnike tretirajte kao i pokojnike

Profesorica Krizmanić kaže da nije točno kako više nema tradicionalnih ili dobrih brakova. Tvrdi da ih ima posvuda oko nas, ali o njima ništa ne znamo i ništa ne čujemo. Poznata psihologinja zna i kao ekspresno prekinuti vezu.

‘Svatko tko nam je makar i na trenutak uljepšao život zaslužuje rastanak bez bijesa,’ piše psihologinja Mirjana Krizmanić u novoj knjizi U ljubavi i bez nje.

Često hodajući gradom vidim ljude u dobi djedova i baka kako namršteni i šutljivi koračaju gradom jedno uz drugo. Ali, isto tako, često vidim i one koji se, sijedim glavama i otežanu hodu unatoč, drže za ruke i razgovaraju, upadaju jedno drugomu u riječ, smiju se kao djeca i tako koračaju ulicom, kao što su vjerojatno koračali cijeli život…

arti-201105200573006Tako promišlja prof. dr. Mirjana Krizmanić, umirovljena psihologinja i autorica bestselera Tkanje života i Život s različitima. Čini se da će rekordnu nakladu postići i s trećom knjigom U ljubavi i bez nje (u izdanju Profila), u kojoj se dohvatila vječne teme, ljubavi, koja u ovim bremenitim vremenima prolazi kroz brojna iskušenja. Analizirajući sve vrste bliskih međuljudskih odnosa, nova knjiga secira prijateljske, ljubavne i preljubničke veze, baveći se postojanošću i prolaznošću naših privrženosti. Doista, postoje li sretni i trajni brakovi i veze?

Sretni, tradicionalni brakovi postoje!

Profesorica Krizmanić tvrdi da nije točno kako više nema tradicionalnih ili dobrih brakova, kao što nas u to uvjeravaju neke kolumnistice i kolumnisti. Ima ih posvuda oko nas, ali o njima ništa ne znamo i ništa ne čujemo. Oni žive svoj život u skladu s vrijednosnim sustavom koji su prihvatili od roditelja, tako odgajaju i svoju djecu, strpljivo podnose životne nedaće, raduju se sretnim trenucima i samozatajno žive svoje živote u uzajamnoj lojalnosti.

Daleko od toga da nemaju problema, možda se i njima ugasio početni žar, ali oni to ne smatraju smakom svijeta ni opravdanjem za vlastite nepodopštine. Postoje, unatoč svemu što se piše i govori, i muškarci koji su cijeli život vjerni svojoj ženi – ne samo zbog pukog obećanja da će to biti, nego zbog kvalitete odnosa u kojem dvoje ljudi izvan njega ne traže druge ljude za razgovor, ljubav ili seks.

Emocije bismo uvijek trebali smatrati posebnim darom. Ali, čak i kad takve emocije više ne želimo primati ili s nekim dijeliti, čak bi se i tada trebalo uljudno rastati. Iako smo svi skloni vjerovati u vlastitu osjetljivost i zanemarivati osjetljivost drugih ljudi, svatko tko nam je ikada, makar i na trenutak, uljepšao život, zaslužuje da se s njim ili njom rastanemo bez bijesa i vike, bez okrivljavanja i optuživanja. Dobri običaji traže da o ljudima koji su otišli s ovog svijeta ne govorimo ništa loše. Bilo bi sasvim u redu primijeniti ih i na one koji odlaze iz naših života.

Nevjeru priznati samo ako se želi kraj

1. Zašto je brak ostao konačan cilj mnogih djevojaka?
Upozorene da u brak treba ući na vrijeme jer su poslije svi kvalitetni momci ‘rasprodani’, ostaju s prvim koji ih zaprosi, umjesto da žive ljubav.

2. Treba li partneru priznati nevjeru ili preljub?
Takva priznanja imaju smisla samo kad ‘krivac’ istodobno s priznanjem želi izići iz veze. Sve ostalo samo je okrutnost prema partneru i ugađanje samome sebi, način da sebi olakšamo osjećaj krivnje.

3. Smijemo li kritizirati prijatelja i davati mu savjete?
Velika je zabluda mnogih ljudi da smatraju kako se s prijateljem ne treba ponašati uljudno ili mu reći sve što nam padne na pamet. No, u prijateljskim odnosima utemeljena kritika može biti i poželjna.

Vezani članci:

arti-201105050285006
arti-201012270398006
arti-201006100024006

Povratak na Net.hr