SAD zabranjuje trans masti, a ovo je 8 stvari koje hrvatski stručnjaci žele da znate o tome (i jako su važne)

Nakon što je u srijedu Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) naredila da se iz hrane potpuno uklone trans masti do 2018. godine kontaktirali smo domaće stručnjake da nam malo bolje objasne što se zapravo točno događa.

Naime, američka javnost ovu je odluku dočekala s dosta velikim oduševljenjem, a tamošnji znanstvenici ističu da je bilo i vrijeme da se ova odluka napokon donese te da se kontroverzni sastojak ukloni iz svih namirnica.

Stoga smo zamolili hrvatske nutricioniste da nam detaljnije objasne što su trans masti, u kojoj hrani ih pronalazimo, koliko su one štetne za naš organizam te koliko ih Hrvati konzumiraju.

Nenad Bratković iz nutricionističkog savjetovališta NutriKlinike Bratković i Karmen Matković Melki iz edukativnog i savjetodavnog centra Definicija hrane detaljno otkrivaju sve detalje o trans masnim kiselinama te kroz osam jednostavnih točaka objašnjavaju ono najbitnije.

1. Što su trans masne kiseline

Nutricionistica Matković Melki objašnjava da su trans masne kiseline podvrsta masnih kiselina, a naziv trans proizlazi iz specifične strukture kod koje su vodikovi atomi, vezani na dva ugljika povezanih dvostrukom vezom smješteni na suprotnim (trans) stranama te dvostruke veze.

2. Kako ih razlikovati

Postoji više izvora trans masnih kiselina u hrani, a dva su dominantna: prirodne trans masne kiseline iz biljnih i životinjskih izvora i poznatije, danas ozloglašene, industrijske trans masne kiseline koje nastaju procesom hidrogenacije biljnih ulja.

“Prirodne trans masne kiseline, prisutne su primjerice u biljkama poput punicične kiseline u ulju sjemenki nara, zatim u životinjskim izvorima, poput mlijeka i mliječnih proizvoda ili mesa preživača u čijem probavnom sustavu bakterije proizvode vakceničnu kiselinu ili vjerojatno najpoznatija CLA – konjugirana linolna kiselina koja je danas popularna kao dodatak prehrani.

Ali one nepoželjne, industrijske trans masne kiseline su one na koje trebamo paziti jer mogu biti skrivene u nizu industrijskih proizvoda od namaza, umaka, margarina, grickalica, pekarskih proizvoda, slastica, krema, sladoleda…”, objašnjava Matković Melki. No, dobra je vijest da se danas sve više napuštaju industrijski procesi u kojima one nastaju, a i zahvaljujući zakonskim pravilima, pogotovo u Europskoj uniji, njihov udio je sve manji i manji.

3. Ne sadrži ih sva industrijska hrana

Nutricionist Bratković naglašava da ne sadrži sva industrijski procesirana hrana industrijske trans masne kiseline.

4. Zašto su loše

“Većina namirnica koja u popisu sastojaka navodi (djelomično ili potpuno hidrogenirano/očvrsnuto) biljno ulje uglavnom sadrži trans masne kiseline. Postoje i iznimke. Još bitnije, velika većina proizvoda u fast-food restoranima ih sadrži i zbog toga nije dobro jesti fast-food.

No, u prirodi, praktički ne nalazimo trans masne kiseline u namirnicama, u relevantnim koncentracijama. Procesima hidrogenacije (stvrdnjavanja) ulja (prvi i današnji margarini proizvedeni starom tehnologijom), termičkom obradom biljnog ulja na visokoj temperaturi (prženje), uz katalizator, nastaju trans masne kiseline”, objašnjava Bratković.

5. Koliko su realno štetne

Kako Matković Melki ističe upravo zbog procesa hidrogenacije odnosno pretvorbe biljnih ulja u margarine, trans masne kiseline su postale planetarno poznate i omražene. “Danas je industrija napredovala i izbjegavaju se proizvodni procesi u kojim nastaju trans masne kiseline i naravno, jasno je da trans masne kiseline nisu jedini krivac lošem zdravlju.

Naime, povećan unos trans masnih kiselina najčešće prati i neuravnotežena, neraznolika i visokokalorična prehrana bogata rafiniranim ugljikohidratima, zasićenim mastima i prerađenim industrijskim namirnicama. Takva hrana najčešće u sebi sadrži i trans masne kiseline, stoga je jasno da svi ti faktori utječu na rizik razvoja kroničnih bolesti”, objašnjava nutricionistica.

Naime, prirodne trans masne kiseline nisu pokazale značajan rizik u odnosu na industrijske trans masne kiseline za koje je pokazano da doprinose razvoju niza oboljenja. Zaključak je – štetnost postoji ali ovisi o cjelokupnoj prehrani i životnim navikama.

6. Koje bolesti uzrokuju

“Trans masne kiseline su uvjerljivo neke od najštetnijih tvari koje možemo pronaći u hrani. Najveći su uzročnici metaboličkog kaosa, bolesti povezanih s neadekvatnom prehranom i uzročnici povišenih vrijednosti kolesterola, pojave srčanih, moždanožilnih i krvožilnih bolesti: ateroskleroze, koronarne bolesti srca/infarkta, a prema nekim znanstvenim izvorima i dijabetesa te karcinoma”, objašnjava magistar nutricionizma Bratković.

7. Koliko ih Hrvati konzumiraju

“Uzevši u obzir da se građani Hrvatske vrlo rado prehranjuju u pekarnama, a onda i u fast-food restoranima i pečenjarama , te imaju sklonost jedenja gotovih industrijskih proizvoda niske cijene (keksi, peciva), rekao bih da ih vrlo značajno konzumiraju. Isto mogu potvrditi iz višegodišnjeg iskustva rada sa svojim klijentima provodeći analizu njihove prehrane”, naglašava Bratković.

Matković Melki smatra da je konzumacija trans masti porasla proporcionalno s porastom konzumacije industrijski prerađenih namirnica, a svijest o štetnosti, kako u svijetu tako i kod nas, razvila se u posljednjih desetak godina jer su i mediji ali i zakonska ograničenja pobudila interes javnosti o ovoj temi, što je naravno dobra strana priče.

Međutim, važno je naglasiti kako i dalje ljudi jasno ne znaju o čemu se točno radi, odnosno što se krije iza naziva ‘trans’. Naime, prirodne trans masne kiseline, sam naziv kaže, prirodno su prisutne u hrani, i one nisu dovele trans masne kiseline na loš glas, već upravo prekomjerna konzumacija procesiranih proizvoda koja sadrži sintetske trans masne kiseline i to je onaj dio koji se javnosti ne objašnjava.

8. Je li Hrvatska spremna na promjene?

“Nadam se da je spremna, odnosno da je spremno Ministarstvo zdravlja. U suprotnom će se samo povećavati udio oboljelih od bolesti povezanih s pretjeranim unosom trans masnih kiselina. Europska regulativa još uvijek nije to propisala. U SAD-u je stupila na snagu obveza propisivanja sadržaja trans masnih kiselina na proizvodima”, naglašava Bratković.