Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TEŠKO JE, ALI POKUŠAJTE

10 RAZLOGA ZAŠTO BISTE TREBALI KONTROLIRATI BIJES: Ljutiti ljude brže ostare, a ni srce im nije zahvalno

Mnogo je načina da održimo svoje tijelo zdravim i lijepim, a jedan od njih je i – kontrola bijesa.

Kontroliranje bijesa problem je s kojim se suočava nemali broj ljudi. Stres, međuljudski odnosi, privatni problemi… Sve nas to može nagnati da jednostavno izgubimo kontrolu i puknemo. Ovdje vam dajemo deset razloga zašto se preporučuje držati ljutnju pod kontrolom.

1. Ljutiti ljudi umiru ranije

Znanstvenici s državnog sveučilišta u Iowi otkrili su da ljutiti muškarci u dobi od 20 do 40 godina imaju 1.5 puta veće šanse da budu mrtvi za 35 godina od onih koji su mirniji.

Znanstvenici vjeruju da su za to odgovorni brojni faktori koji povezuju stres sa fiziološkom štetom.

2. Mrzovoljni ne spavaju dobro

Osjećaj ljutnje stvara pojačani odgovor u amigdali, dijelu mozga povezanim s instinktom za preživljavanje. Ljutite emocije navode amigdalu da ostatku mozga šalje signale opasnosti, što pojačava kolanje krvi u udovima i srcu, zbog čega opuštanje postaje gotovo nemoguće.

Ti ljudi imaju i veće šanse da će patiti od nesanice.

3. Ljutnja stvara glavobolju

Emocije kao što su uzbuđenost i ljutnja rezultiraju osobađanjem hormona stresa kortizola, adrenalina i testosterona, koji potpuno ‘razbude’ tijelo.

Pojača se dotok krvi u mozak kao i širenje krvnih žila i živaca oko mozga. Taj pritisak može rezultirati napetošću ili glavoboljama.

4. Može prouzročiti bolesti pluća

Ljudi koji su inače neprijateljski nastrojeni blokiraju normalno funkcioniranje vlastitog respiratornog sustava, otkrili su znanstvenici s Harvarda.

Studija koja je tijekom osmogodišnjeg perioda pratila funkcioniranje pluća pokazala je kako su izrazito neprijateljski nastrojeni pojedinci bili izuzetno loši u jednostavnom zadatku inhaliranja u odnosu na miroljubive ljude.

5. Čini vas tjeskobnim i depresivnima

Kada se osjećamo ljutito, kroz krvotok se šalju neurotransmiteri i hormoni koji povećavaju brzinu kucanja srca i napetost mišića. Time tijelo ulazio u stanje uzbune.

Ako često dolazi do ove reakcije to stvara stres na neurone u hipotalamusu, ‘kontrolnom centru za stres’, zbog čega se oni sve teže gase, a kod nekih agresivnih osoba znatno je niža količina ‘sretnog hormona’ serotonina.

6. Češće ćete obolijevati

Previše kortizola u tijelu može dovesti do neravnoteže šećera u krvi, može štetiti radu štitnjače pa čak i oslabiti gustoću kosti.

Kad se na kratko ispušta, kortizol potiče protuupalni odgovor organizma, ali dugotrajno izlaganje hormonu čini tijelo u stvari osjetljivijim na viruse.

7. Povećan rizik od bolesti srca

Krvni tlak raste zahvaljujući porastu adrenalina, srce isto tako jače kuca, a to povećava rizik potencijalno abnormalne aritmije srca.

Adrenalin potiče i oslobađanje trombocita, koji mogu rezultirati krvnim ugruškom ili blokadom arterija, što je posebno opasno ako su arterije već ionaku sužene gomilanjem kolesterola.

8. Probavne teškoće

Jednom kad mozak primi ‘signal za uzbunu’, krv se preusmjerava u predjele tijela potrebne za djelovanje, kao što su udovi. To znači smanjenje krvi u probavnom sustavu, s umanjenom količinom kisika koji je potreban za održavanje na životu korisnih crijevnih bakterija.

Sve emocije služe nekoj svrsi – naučite upravljati njima

9. Izaziva bore

Brazilski su znanstvenici pokazali da povećano stanje stresa umanjuje količinu glukokortikoida, hormona koji sudjeluje u sintezi kolagena.

Nedostatak kolagena doprinosi nastanju obješene i naborane kože. Štoviše, oslaljeni imunosustav prozuzročen čestim stresom pojačave upalne reakcije na patogene ispod kože.

10. Nemojte držati osjećaje u sebi

Potiskivanje, umjesto izražavanja, ljutnje dovodi do još većeg rizika od zdravstvenih problema. Analiza Sveučilišta u Chicagu prijavila je posebno visok rizik od hipertenzije kod ljutitih osoba koje drže svoju ljutnju “ispod razine svijesti”.

Takozvani ‘potiskivači’ dožive znatno veći skok krvnog tlaka kada moraju napraviti stresni pisani test.

Stručnjaci kažu da potiskivanjem emocije višak hormona stresa ostaje znatno duže u dijelovima mozga zaduženim za procesiranje emocija, te psihičke reakcije postaju kronične.

Povratak na Net.hr