Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

BEZ OVOGA NE IDE

ZNANOST ĆE NAS SIGURNO IZVUĆI IZ PANDEMIJE: Postoje čak tri načina za ostvarenje scenarija koji svi priželjkujemo!

Vrhunski napredak kojemu danas težimo izgrađen je na temeljima ovih istraživanja, koja su potekla iz radoznalosti u širokom rasponu znanstvenih disciplina. Ali ima nešto još dublje…

Do 6. travnja 2020. više od 1,3 milijuna ljudi širom svijeta pozitivno je na COVID-19, a dosad je potvrđeno više od 74.000 smrtnih slučajeva. Ti brojevi i dalje rastu zabrinjavajućom brzinom, s više od 70.000 novih slučajeva i 5000 novih smrti dnevno.

Međutim, u svemu tom zlu ostaje nam jedna svijetla točka koja daje nadu: moć znanstvenih otkrića koja nas vode kroz ova teška vremena.

Više ne živimo u eri u kojoj se moramo pouzdati u pretpostavke ili praznovjerja da bismo shvatili što se događa oko nas. Znamo što je novi koronavirus. Znamo kako se širi među ljudskom populacijom. Znamo kako se boriti protiv toga, kako ga tretirati i kako minimalizirati smrtnost od njega.

Ne samo da je vrijeme da pozorno slušamo sve što nam znanost govori o tome, nego i da razumijemo tri načina na koje je znanstveni svijet omogućio najbolji odgovor čovječanstva na virus, piše Forbes.

1. Suvremene granice

U samo nekoliko tjedana od prvoga prijavljenog slučaja COVID-19, znanstvenici nisu samo identificirali mikroskopski virus odgovoran za ovu bolest, već su sekvencionirali cijeli njegov genom. Dok je bilo zabilježeno tek nekoliko stotina slučajeva, znanstvenici su već shvatili kako se virus prenosi s čovjeka na čovjeka i zbrojili su koliko je bolest zapravo zarazna.

I dok je od nje umrlo samo prvih nekoliko desetaka ljudi, znanstvenici i medicinski stručnjaci su već objavljivali izvještaje u kojima su detaljno opisani različiti stadiji bolesti, od asimptomatskih i zaraznih do različitih simptoma i komplikacija koje su se pojavile u većini teških slučajeva. Do kraja siječnja već smo znali koje su “najbolje prakse“ koje svi mi kao kolektiv možemo poduzimati radi smanjenja smrti i infekcija koronavirusom.

Iako se te preporuke, nažalost, nisu dovoljno poslušale, naše znanstveno i medicinsko znanje i dalje nam pomaže u borbi protiv ove tekuće globalne pandemije. Otkrivanje lijeka protiv COVID-19 već je u eksperimentalnoj fazi, u tijeku su brojna klinička ispitivanja, a brojni kandidati za cjepivo već su osigurani. Istraživanje krvnih terapija, uključujući plazmu oporavljenih bolesnika od COVID-19, daje nadu za liječenje i možda lijek u skoroj budućnosti.

Medicinske ustanove, zdravstvena industrija i resursi stotina tisuća stručnjaka koriste se svim silama za borbu protiv pandemije. Iako nitko ne može predvidjeti koje će se rješenje najranije pokazati najplodnijim, svi možemo odigrati svoju ulogu slušajući i poštujući savjete profesionalaca koji posjeduju to, toliko traženo, stručno znanje.

Svi bismo trebali ostati kod kuće ako nam posao ne nalaže drugačije Kada smo na radnome mjestu, trebali bismo osigurati da smo čisti, da ne dolazimo u bliski kontakt s bilo kojim drugim pojedincima, da putujemo samo na kratke udaljenosti od svojih domova i – da ne diramo svoje lice.

Trebamo prati ruke sapunom i vodom i/ili koristiti dezinfekcijska sredstva ako dodirujemo bilo kakve površine (kvake na vratima, vrećice, kutije za jaja itd.) koje je dodirnula druga osoba. I svi bismo to trebali raditi istovremeno i držati se toga 100 posto. To je najsigurniji i najučinkovitiji način za smanjenje i usporavanje širenja COVID-19. Ali sve ove kvalitetne preporuke i sva ova vrhunska istraživanja moguća su samo zahvaljujući znanosti.

 

2. Znanje utemeljeno na radoznalosti

Vrijedno je znati ponešto o bilo kojemu aspektu prirodnoga svijeta. Ne možemo znati kada će neko određeno znanje uroditi plodom u području znanstvenih ili medicinskih primjena, ali što smo sveobuhvatnije proučavali svijet, bit ćemo pametniji i spremniji dok tražimo rješenje za sljedeće nepredviđene probleme.

U vezi s COVID-19, već se primjećuje rezultat širokoga dijela istraživanja temeljenih na radoznalosti. Studije dinamike populacije šišmiša dovele su do razumijevanja prenošenja brojnih novih sojeva bolesti na relaciji životinja – čovjek, uključujući COVID-19.

Projekt “Ljudski genom”, započet kao čisti znanstveni pothvat 1990. godine, doveo je do široko rasprostranjenog DNK (ili u ovom slučaju RNA) sekvenciranja, koje nam je omogućilo da brzo utvrdimo kako se COVID-19 razvija, s ciljem dugoročnoga imuniteta na tu bolest.

Antropološke društvene strukture različitih kultura i rad bihevioralnih psihologa na izolaciji i oblicima interakcije ključni su upravo u ovome trenutku za razumijevanje načina na koji ljudi reagiraju na teške mjere koje trebamo poduzeti radi zaštite sebe i drugih.

Matematičko modeliranje različitih funkcija, zajedno s epidemiologijom širenja bolesti i socijalnom psihologijom ljudskoga ponašanja nužan su temelj koji omogućuje donošenje optimalnih preporuka za postupke koje bismo danas trebali poduzeti.

I sama znanost o imunologiji, izgrađena na stoljećima proučavanja imunološkoga odgovora čovjeka na različite patogene – zajedno s razumijevanjem mikroskopskoga svijeta, u kojemu se odvijaju ovi kritični sukobi između našega tijela i virusa – oslanja se na ogromnu količinu osnovnih istraživanja, čije su suvremene koristi bile nezamislive kada je to konkretno istraživanje prvi put provedeno.

Istraživanja evolucijskih virologa, ekologa bolesti, biofizičara i znanstvenika na mnogim drugim poljima ne obavještavaju samo bolničare i političare, već i svaki najsuvremeniji dio istraživanja na granicama toga područja. Činjenica je da postoji čitav univerzum za naučiti, a lekcije naučene istraživanjem jednoga aspekta stvarnosti često imaju primjene koje nikada nismo mogli predvidjeti.

Zajamčeno nam je da ćemo biti neupućeni o tim primjenama ako nikada ne provedemo ono što je nužno – temeljno istraživanje. Vrhunski napredak kojemu danas težimo izgrađen je na temeljima ovih istraživanja koja su potekla iz radoznalosti u širokom rasponu znanstvenih disciplina. Ali ima nešto još dublje što omogućava ili ograničava ono što je moguće: najosnovnija znanost o svemu.

3. Sam rub temeljnoga

Ovo je najmoćnije znanje u cijeloj znanosti: temeljna ograničenja onoga što je fizički moguće. Znanstvenici stalno rade na probijanju granica onoga što je poznato, uključujući:

  • na granici visoke energije traže nove vrste i svojstva materije i energije,
  • na granici niske temperature traže nove tjelesne fenomene koji mogu nastati blizu apsolutne nule,
  • na granici života temeljenog na kemiji traže različite načine na koje mogu nastati biokemijski procesi i igrati važnu ulogu,
  • ili čak na astrofizičkim granicama, gdje se prvi put često otkrivaju nove tajne o univerzumu i ekstremna stanja materije.

U kriznim vremenima ove se temeljne linije istraživanja često prve tretira kao da su za “jednokratnu upotrebu”, ali njihovo uklanjanje bi u osnovi ograničilo sve što bismo na njima mogli izgraditi.

Zamislite da pokušavate otkriti molekularnu strukturu ili DNK infektivnoga patogena bez prethodnoga postojanja atomske teorije kao temelja. Zamislite pokušaj isporuke neutronske terapije bolesniku s rakom bez fizičara koji razumiju čestice visoke energije. Zamislite korištenje rendgena kao dijagnostičkog alata ili skeniranje tunelirajućim elektronskim mikroskopom bez znanja o prirodi valne čestice kvantne fizike.

Ne samo da bi ove inovacije bile nemoguće bez naprednoga temeljnog znanja o svijetu, već bi i sa znanstvenog stajališta bile nezamislive. Mnoge današnje najmoćnije medicinske intervencije ukorijenjene su u temeljnim otkrićima na granicama fizičkoga svijeta, od magnetske rezonancije, preko pozitronsko-emisijske tomografije, pa do radioimunoloških i mnogih drugih analiza.

Ako želimo vrhunske alate za borbu protiv prijetnji s kojima će se čovječanstvo suočiti ne samo danas, već i za 50 ili 100 godina, sada je vrijeme da udvostručimo svoje napore. Ulaganja u znnaost trebaju se dogoditi ne samo na prvim crtama trenutne krize, već i na širokim rasponima granica znatiželje, uključujući i na samoj temeljnoj razini. Isplata dolazi jednostavno stjecanjem toga znanja, koje neće biti dobiveno ni na koji drugi način.

Novi koronavirus ima ogroman utjecaj na svijet u današnje vrijeme, ali naša reakcija može pokazati koliko smo daleko došli kao civilizacija. Čitav svemir se pokorava istim znanstvenim pravilima i, što ga bolje (i što temeljitije) proučavamo, bit ćemo spremniji za izazove koji nas čekaju. Ulaganja koja danas napravimo vodit će nekomu sutrašnjem znanju, a zauzvrat, alatima i tehnikama koji vode u bolji svijet za cijelo čovječanstvo.

Povratak na Net.hr