Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZNANSTVENICI ZABRINUTI

NOVA STUDIJA POKAZUJE NEOBIČNU POVEZNICU: Ljudi u ovim regijama više umiru od koronavirusa, sad znamo i zašto

Onečišćeni zrak oštećuje pluća i srce, što povećava rizik za oboljenje od COVIDA-19

Pacijenti s postojećim respiratornim problemima imaju dva puta veću šansu razviti teži oblik COVIDA-19, a oni s kardiovaskularnim problemima čak tri puta, piše Guardian.

Desetljeća istraživanja pokazala su da zagađenje zraka oštećuje srca i pluća, a od posljedica onečišćenja svake godine umre oko sedam milijuna ljudi. Postavlja se logično pitanje, potiče li takav zrak širenje koronavisa?

OTKRIVENA JOŠ JEDNA POSLJEDICA ZAGAĐENJA: Oko 2 milijuna ljudi godišnje završi u bolnici samo zbog ovoga

ŠOKANTNI REZULTATI: Evo što se događa u vašem tijelu nakon samo šest tjedana boravka u zagađenom gradu

Izraženo je preklapanje visoko zagađenih mjesta, poput sjeverne Italije, i žarišta pandemije. Pokazuju to i preliminarne studije budući da je poznata povezanost između prljavog zraka i izbijanja SARS-a 2003. godine.

Potvrda utjecaja onečišćenja zraka na koronavirus mogla bi dokazati da je pandemija jača na mjestima s lošom kvalitetom zraka. No, teško je provoditi znanstvene studije usred globalne pandemije i s nepotpunim podacima.

Upozorava i WHO

“Još uvijek nemamo dokaze koji bi se izravno odnosili na smrtnost, ali znamo da ukoliko ste izloženi zagađenju zraka, veće su šanse da budete ozbiljnije pogođeni. Poručili smo zemljama i regijama s visokim razinama onečišćenje zraka da podignu razinu spremnosti jer bi mogli imati veću smrtnost”, rekla je dr. Maria Neira iz Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

ProfimediaFoto: Profimedia

Studije pokazuju da je zagađenje zraka važno zbog tri razloga. Prvo, više stope smrtnosti od koronavirusa javljaju se jer su pluća i srca oslabljena zagađenim zrakom. Čestice mogu izazvati upalu pluća, zbog čega ćete se prije zaraziti virusom, a osim toga čestice zagađenja mogu čak proširiti virus dalje.

Studije diljem svijeta još su u fazi provjere, a znanstvenici upozoravaju da vjerojatnost nije isto što i dokaz te da povezanost ne znači nužno i uzročno-posljedičnu vezu jer mogu biti uključeni neki drugi faktori. Ipak, početni nalazi su zabrinjavajući i mogu odigrati presudnu ulogu u razumijevanju i borbi protiv širenja pandemije.

Istraživanje s Harvarda pokazalo je da je zagađenje zraka povezano s većom smrtnošću od COVIDA-19, a istu povezanost daju naslutiti studije iz Europe i Engleske.

U Italiji je koronavirus otkriven u uzorcima zraka kada su znanstvenici istraživali može li zagađenje omogućiti njegovo prenošenje na veće udaljenosti i povećati broj zaraženih ljudi. Ipak, još je uvijek nepoznanica preživljava li virus u česticama onečišćenja.

Istraživanja su potvrdila povezanost i u Kini, gdje je započela pandemija, a provedena su u 324 grada. Otkriveno je da su mjesta s većom razinom zagađenja dušikovim dioksidom u posljednjih pet godina imala 22 posto više zaraženih koronavirusom, dok su mjesta s većim onečišćenjima sitnim česticama imala porast od 15 posto zaraženih.

Druga kineska studija 120 gradova također je otkrila značajnu vezu, a u Londonu su znanstvenici pronašli povezanost između stope smrtnosti i onečišćenja zraka u različitim gradskim četvrtima.

Spašeni životi

Znanstvenici su također proučavali je li privremeno opadanje onečišćenja zraka tijekom karantene moglo spasiti živote. Kinezi su došli do podatka da je 25-postotni pad zagađenja zraka spasio između 24.000 i 36.000 života mjesečno. Druga analiza pokazala je da je karantena u Kini donijela zdravstvene koristi koje su višestruko nadmašile broj smrtnih slučajeva uslijed pandemije koronavirusa.

ProfimediaFoto: Profimedia

Procjenjuje se da je u prva dva tjedna karantetne u 27 zemalja izbjegnuto 7.400 prijevremenih smrti, uglavnom u Kini i Indiji. U Europi je u mjesec dana spašeno 11.000 života.

“Razine onečišćenja zraka opadaju kao nenamjerni rezultat mjera protiv širenja virusa, na što ne smijemo gledati u pozitivnom svjetlu. Ipak, to nam pokazuje koliko je normalizirana velika razina smrtnosti od onečišćenja zraka i ukazuje na to što sve možemo postići ako pređemo na čistu energiju”, kaže Lauri Myllyvirta iz CREA-e.

Čekanje na provjeru

Unatoč svemu, znanstvenici nisu složni oko ubrzavanja istraživanja za vrijeme pandemije, već misle da je ispravno čekati nekoliko mjeseci ili godina kako bi bili sigurni u rezultate.

“Nemam ništa protiv hipoteze koja povezuje zagađenje zraka i COVID-19 jer je jako uvjerljiva. No, ako već radite studiju s mogućim pristranostima, objavljivanjem studije ne činite ništa dobro. Lobisti za fosilna goriva će vas upitati zašto bi trebali vjerovati vašim rezultatima”, tvrdi prof. Mark Goldberg sa Sveučilišta McGill u Kanadi.

No, s njim se ne slaže profesorica Francesca Dominici s Harvarda koja tvrdi da je odgovorna reakcija znanstvenika tijekom pandemije uzvratiti podacima koje imaju. “Želimo odaslati upozorenje. Kritike su utemeljene, ali su razočaravajuće jer ne pokušavamo zaobići sustav stručne recenzije. Sve će studije biti pregledane, a da bi se donijeli određeni zakoni, moramo odraditi bolji posao”, dodala je.

Dominici tvrdi da je s kolegama htjela prenijeti poruku o ukidanju zakonskih standarda za onečišćenje zraka u SAD-u. Budući da respiratorni virus ubija ljudi, ovo nije pravo vrijeme za davanje dopuštenja industriji da zagađuje trak, objašnjava.

Istraživanja o zagađenju zraka često pokazuju da ono uzrokuje blago povećanje rizika oboljenja od mnogih bolesti, ali s obzirom na to da je cijela populacija izložena zagađenom zraku, golemo je ukupno povećanje štete po zdravlje.

Faktor na koji možemo utjecati

Još uvijek nije jasno koliki je utjecaj onečišćenja zraka na pandemiju koronavirusa. “U skladu je s našim općenitim zapažanjima o zagađenju, ali ako pogledate cijelu populaciju, razumno je da ćete htjeti nešto poduzeti ako se rizik povećava, a zagađenje zraka je rizični faktor na koji možemo utjecati”, objasnila je prof. Anna Hansell sa Sveučilišta u Leicesteru.

Neke znanstvenike zabrinjava porast zagađenja nakon karantene, što je trenutno slučaj u Kini. Kvaliteta zraka u gradovima dobra je zbog izolacije, no povećanje onečišćenja dovest će do upale pluća kod nekih ljudi, što ih može učiniti podložnijima zarazi od ostatka populacije.

Znanstvenici se nadaju da će opasnosti zagađenja zraka tijekom pandemije dovesti do trajne promjene. Neki gradovi poput Milana, Rima, Berlina, Pariza i Mexico Cityja donijeli su privremene odluke kojima žele smanjiti vožnju automobilima i potaknuti pješačenje i bicikliranje.

U budućnosti ćemo dobiti odgovor na pitanje za koliko je smrti od koronavirusa odgovoran onečišćeni zrak. Prije nego što se vratimo na staro, znanstvenici urgiraju da promislimo o koristima opadanja zagađenja zraka u kojima uživamo posljednjih tjedana.

Povratak na Net.hr