Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

USISAVANJE NE POMAŽE

NAJEZDA INSEKATA PROTIV KOJIH REPELENTI NE POMAŽU, ZAGREPČANI NE MOGU NI NA BALKON: ‘Perite kosu, odjeću…’

Uz lišće hrasta lužnjaka, stjenice su se mogle naći i na lišću nizinskog brijesta, divlje jabuke i u manjoj mjeri na lišću kupina

Mnogi Zagrepčani žale se kako su ih posljednjih dana neprestano grizle neobične, gotovo prozirne “bubice” jedva uočljive golim okom. Kako se obraniti? Vjerojatno vam je prva pomisao špricati se repelentom i nadati se najboljem. No, ono što pomaže protiv komaraca i ostalih inseksata, u ovom je slučaju besmisleno.

Prirodne mjere obrane

“S obzirom na to da nije riječ o štetnim kukcima, ne bih preporučio građanima da se u borbi protiv mrežaste stjenice platane i hrastove mrežaste stjenice koriste nekim kemikalijama. Jedini način da se riješite najezde nakon boravka u prirodi jest oprati kosu te presvući i oprati odjeću”, rekao je za 24 sata dr. sc. Milan Pernek, znanstveni savjetnik u Hrvatskom šumarskom institutu, koji se bavi šumarskom entomologijom.

“Ako su se dosadne bubice uselile na balkon ili ušle u stan, pokušajte ih se riješiti usisavanjem. No, s obzirom da ih ima jako puno, to vjerojatno neće riješiti problem, već ga eventualno umanjiti”, dodaje Pernek.

Riječ je o sitnim, prozirnim bubicama, čija je najezda ovih dana iznenadila stanovnike Zagreba, pogotovo Novog Zagreba, gdje se mnogi žale kako ne mogu izaći na balkon da ih ne počnu grickati. Ovaj stručnjak tvrdi kako one u Zagrebu ipak nisu nikakva novost.

OTKUD NAJEZDA TIH NAMETNIKA U HRVATSKOJ? Stručnjak objasnio kako su točno stigli ti insekti koji nemilosrdno grizu ljude

Shutterstock

U Hrvatskoj su se pojavile 2013. godine

“U zadnjih 200 godina, na području Europe je uvezena i uspješno se udomaćila i jednako uspješno se širi 1541 vrsta stranih beskralježnjaka, u koje spadaju i spomenute stjenice”, pojašnjava Pernek za 24 sata.

Stjenice platane na području Hrvatske prisutne su od 70-ih godina prošlog stoljeća, a na europsko tlo unesene su na području Italije, gdje su prvi put otkrivene u okolici Padove 1964. godine. Hrastova mrežasta stjenica na europskom tlu zabilježena je 2000., također na području sjeverne Italije, u pokrajinama Lombardija i Piedmont, a već tri godine kasnije zamijećena je u Turskoj. U Švicarskoj je otkrivena 2005., a u Hrvatskoj se pojavila 2013. godine.

“Kako se vrlo brzo šire, već 2017. godine zabilježili smo ih u Zagrebu te zaključili da se šire prema sjeveru, a danas već znamo da su zabilježene i najezde hrastovih mrežastih stjenica i u Sloveniji i Austriji”, kaže Pernek.

ŠTO JE, DOVRAGA, OVO? Žena u kuhinji našla prilično jeziva stvorenja. Ni stručnjaci nemaju pojma o čemu je riječ

Profimedia, Alamy

Otporne na insekticide

Ipak, stanovnici nemaju razloga za paniku jer su ove bube potpuno bezopasne. “Ugrizi bubica nisu opasni za zdravlje čovjeka, jer ne ubrizgavaju otrov i ne sišu krv, iako se kod onih osjetljivijih može javiti blago crvenilo. Jedinu štetu od njih zasad mjere šumari”, objašnjava.

Bubice, naime, sišu lišće drveća, koje zbog toga žuti jer se isušuje, no zasad se ne bilježi i propadanje drveća, odnosno čini se da ono najezdu bubica dobro podnosi. Uz lišće hrasta lužnjaka, stjenice su se mogle naći i na lišću nizinskog brijesta, divlje jabuke i u manjoj mjeri na lišću kupina.

“Kako su oba štetnika pokazala visoku otpornost na gotovo sve vrste insekticida, ne primjenjuje se njihovo sustavno uništavanje, jer se zaključilo da od toga ne bi bilo koristi, a moguća je šteta za kućne ljubimce, ptice i druge životinje od kemikalija. Dakle, oni koji sebe ili prostor pokušaju zaštititi insekticidima trebaju birati one manje štetne”, zaključuje Pernek za 24 sata.

Povratak na Net.hr