Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

NOVO 'BOJNO POLJE'

MISTERIOZNA POVEZNICA IZMEĐU KORONAVIRUSA I SRCA: Stručnjaci upozoravaju da može napasti i srce. Evo što se tada događa

Iako virus pretežno utječe na pluća, on cirkulira u krvotoku; to znači da bi virus mogao izravno napasti druge organe, uključujući srce

Novi koronavirus uglavnom napada pluća. No, liječnici sve češće prijavljuju slučajeve još jednoga “bojnog polja” koje odjekne unutar tijela – srce. Više od jedan od petero pacijenata razvilo je oštećenje srca kao rezultat COVID-19 u Wuhanu u Kini, pokazala je jedna mala studija objavljena 27. ožujka u časopisu JAMA Cardiology. Dok su neki od ovih bolesnika imali povijest bolesti srca, drugi nisu. Pa, što se zbiva?

Kardiolozi kažu da bi se moglo razviti nekoliko scenarija: srce će se možda boriti da ispumpa krv zbog nedostatka dovoljno kisika; virus može izravno upasti u srčane stanice; ili tijelo u svom pokušaju iskorjenjivanja virusa može mobilizirati “oluju” imunosnih stanica koje napadaju srce.

“Znamo da ovo nije jedini virus koji utječe na srce”, rekao je dr. Mohammad Madjid, docent na Sveučilištu Texas u Houstonu. Smatra se da se, na primjer, rizik od nastanka srčanih udara povećava oko šest puta kada je osoba zaražena virusom gripe, pokazalo je istraživanje objavljeno 2018. u New England Journal of Medicine.

Štoviše, tijekom većine epidemija gripa više pacijenata umire od srčanih komplikacija nego od upale pluća, prema izvješću objavljenom 27. ožujka u časopisu JAMA Cardiology. Virusne infekcije mogu ometati dotok krvi u srce, uzrokovati nepravilan rad srca i zatajenje srca, navodi se. Iako povezanost virusa sa srčanim komplikacijama nije novost, novi koronavirus također može dovesti do oštećenja srca, ali se kod ovih bolesnika to češće događa nego kod ljudi zaraženih drugim virusima, izjavio je Madjid za Live Science.

JOŠ TROJE ŠTIĆENIKA IZ SPLITSKOG DOMA PREBACILI U BOLNICU: ‘Pokušali smo razgovarati s ravnateljem, nije se javio’

Virus može izravno napasti srce

“Vidimo slučajeve oštećenja srca i kod ljudi koji nemaju prethodnu srčanu bolest”, rekla je dr. Erin Michos, suradnica direktora preventivne kardiologije na Medicinskom fakultetu Johns Hopkins. Oštećenje srca nije tipično za blage slučajeve COVID-19 te se češće događa kod pacijenata koji imaju jake simptome i hospitalizirani su, dodala je. Iako virus pretežno utječe na pluća, on cirkulira u krvotoku; to znači da bi virus mogao izravno napasti druge organe, uključujući srce, kazala je Michos za Live Science.

I stanice srca i stanice pluća prekrivene su površinskim proteinima poznatima kao enzim koji pretvara angiotenzin (ACE2) – te molekule služe kao “vrata” za ulazak virusa u stanice. Ali ovaj je enzim “dvosjekli mač”, objašnjava Michos. S jedne strane, molekula ACE2 djeluje kao vrata za ulazak virusa u stanicu i razmnožavanje, ali, s druge strane, ona inače ima zaštitnu funkciju.

Kada su tkiva u tijelu oštećena – bilo invazivnim virusom poput SARS-CoV-2, bilo drugim sredstvom, prirodni odgovor organizma uključuje ispuštanje upalnih molekula, poput malih proteina zvanih citokini, u krvotok. No paradoksalno je da prevelika upala može stvari pogoršati. Enzim ACE2 djeluje protuupalno, sprječavajući imunosne stanice da nanose veću štetu vlastitim stanicama u tijelu.

Kada se virus zaustavi na ACE2 proteinima, ti proteini se isključuju iz komisije, što smanjuje protuupalnu zaštitu, koju inače pružaju. Na taj način virus može djelovati dvostruko pogubno, oštećujući stanice izravno i sprječavajući tijelo da zaštiti tkiva od upalnih oštećenja. “Ako je srčani mišić upaljen i oštećen virusom, srce ne može funkcionirati”, upozorava Michos.

Novi koronavirus također može posredno oštetiti srce. U ovom scenariju pacijentov imunosni sustav “poludi”. To se dogodilo kod nekih stvarno bolesnih pacijenata koji imaju vrlo povišene markere upale – ili proteine ​​koji signaliziraju visoku razinu upale u tijelu. To se naziva “citokinskom olujom”, objašnjava Michos. Citokinska oluja oštećuje organe u cijelome tijelu, uključujući srce i jetru, dodaje kardiologinja. Nije jasno zašto neki ljudi imaju tako povišen odgovor u usporedbi s drugima, ali neki bi mogli biti jednostavno genetski skloni tomu.

A onda imate i pacijente koji imaju prethodnu srčanu bolest, koji su izloženi većem riziku od razvoja teških simptoma COVID-19 – i većem riziku od smrtnosti. “Možete zamisliti, ako njihovo srce već ima poteškoća s radom, oni nemaju sposobnost da se izbore s izazovom da nemaju dovoljno kisika, jer ni njihova pluća ne rade punim kapacitetom”, rekla je Michos.

Tako COVID-19 može “pogoršati” osnovne srčane bolesti. Nova studija, objavljena 3. travnja u časopisu Circulation, opisala je četiri slučaja oštećenja srca među pacijentima s COVID-19 u New Yorku, od kojih su neki imali ranije kardiološke dijagnoze.

UPOZORENJE VLASNICIMA MAČAKA: One su, za razliku od pasa, vrlo podložne zarazi. Virus je pronađen i kod ovog ljubimca!

Tretmani i komplikacije

Kardiolozi identificiraju oštećenje srca koristeći krvni test za protein koji se zove troponin. Kada su srčane stanice ozlijeđene, one propuštaju troponin u krvotok. Ali ponekad nije tako jednostavno otkriti kakvo oštećenje srca pacijent ima, ističe Michos. “Doista vidimo različite srčane uključenosti”, rekla je liječnica. Dakle, važno je što točno uzrokuje oštećenje srca jer se onda i tretiranje stanja mora tomu prilagoditi.

Na primjer, ako virus izravno napada srce, pacijentu će možda trebati antivirusni lijekovi. Ako, umjesto toga, imunosni sustav uzrokuje oštećenje srca, pacijentu će trebati imunosupresivi. Trenutačno nijedan izravni tretman nije usmjeren na COVID-19, a većina korištenih tretmana zasad uključuje tek suportivnu njegu poput pružanja više kisika.

Nadalje, ljudi koji imaju visok krvni tlak ili druga prethodna srčana stanja obično uzimaju ACE inhibitore ili blokatore receptora angiotenzina (ARB) – lijekove koji šire krvne žile, čime se povećava količina krvi koju srce pumpa i snižava krvni tlak.

Kardiolozi žustro raspravljaju trebaju li ljudi prestati ili početi uzimati te lijekove ako imaju visok rizik za COVID-19. Jedan rad sugerira da lijekovi mogu biti štetni, dok neka klinička ispitivanja procjenjuju uporabu ARB-a za smanjenje komplikacija uslijed bolesti COVID-19, ranije je izvijestio Live Science.

Zapravo je teško ispitati je li upotreba više ACE2 korisna ili štetna jer upravo kroz te proteine virus ulazi u stanice, ali isto tako se zna da oni štite stanice od oštećenja, objašnjava Michos. Trenutni konsenzus je da, ako pacijenti već uzimaju te lijekove, oni bi trebali ostati na njima. “Pacijenti koji uzimaju ACE-inhibitore i ARB-ove, a zarazili su se koronaviruom, trebali bi nastaviti s liječenjem, osim ako liječnik ne savjetuje drugačije”, navodi se u izjavi Američke udruge za srce.

Stručnjaci iz Australije i Novog Zelanda na sličan su način istaknuli da toplo preporučuju pacijentima s hipertenzijom, zatajenjem srca i kardiovaskularnim bolestima koji već troše te lijekove, da ih nastave uzimati, navodi se u studiji objavljenoj 3. travnja u The Medical Journal of Australia.

Lijekovi koji se trenutno razmatraju za liječenje COVID-19, uključujući hidroksiklorokin – lijek koji zagovara američki predsjednik Donald Trump – mogu dovesti do oštećenja srca. Sada je cilj otkriti postoji li genetski ili biokemijski razlog zašto su neki ljudi skloniji oštećenju srca od COVID-19 te otkriti koji lijekovi najbolje djeluju za zaštitu srca od oštećenja, zaključuje Michos.

Najnovije informacije o epidemiji koronavirusa u Hrvatskoj i svijetu pratite OVDJE.

Povratak na Net.hr