TRAŽEN PROIZVOD

SLAVONSKI ČIPS POSTAJE HRANA ZA ELITU: Cijene čvaraka ove godine zaista su otišle u nebo, a evo i zašto je to tako

Ovosezonski čvarci, koji posljednjih tjedana stižu u maloprodaju, koštaju u prosjeku između 120 i 170 kuna

Svinjetina iz Europske unije nikad nije bila jeftinija. Razlog tome je u poremećajima na tržištu izazvanih koronavirusom i pojava afričke svinjske kuge na nekim najvećim europskim farmama-izvoznicama kojima je Kina zatvorila vrata. Jeftini europski viškovi tako često završavaju u Hrvatskoj, koja je i sada najveća EU uvoznica. Svježi but s kožom za sušenje tako se prodaje na akciji za samo 14-ak kuna u nekim trgovačkim lancima, javlja Večernji list.

I dok iz Hrvatske udruge proizvođača svinja upozoravaju da se gubici domaćih farmera prisiljenih da svinjsku polovicu daju za manje od dva eura/kg približavaju 100 milijuna kuna, jedino čvarcima cijena nije pala. Ovosezonski čvarci, koji posljednjih tjedana stižu u maloprodaju, koštaju u prosjeku između 120 i 170 kuna, a 90-gramsko pakiranje za grickanje poput čipsa s predznakom “premium” proizvođača Silme iz Petkovca čak 26,99 kuna, odnosno 299,89 kn/kg.

NEKAD SU BILI HRANA ZA SVINJE, A SADA SU LUKSUZ: Ova delicija skuplja je od pršuta i paškoga sira. Pojasnili su zašto je to tako

Zahtjevan postupak proizvodnje

Igor Miljak, predsjednik uprave karlovačkog PPK u sastavu Grupe Pivac, rekao je za Večernji list da je cijena čvaraka postojana iako bi s obzirom na ulaznu cijenu sirovine, trebali biti nešto jeftiniji.

“No činjenica je da je proizvodni postupak vrlo zahtjevan i troši energiju, a od oko 100 kg kvalitetne masnoće dobije se samo 12-13% kvalitetnih čvaraka, 50-60% svinjske masti, a ostalo ispari. Zna li se da je cijena masti od šest do osam kuna po kilogramu, jasno je da cijenom čvaraka morate kompenzirati sve ostalo. A dok se dobro prodaju na tržištu i imaju imidž proizvoda koji je visokokvalitetan, s visokim udjelom proteina, što se s novim trendovima prehrane jako traži, tko god ih radi uspijeva ih dobro i prodati”, kaže Miljak.

“Ne radi ih puno proizvođača, a što je najbolje, nema ni uvoza. Godišnja proizvodnja, ono što se regularno proda, u Hrvatskoj je najviše 400-450 tona, od čega mi radimo 200 tona”, dodaje Miljak.

Povratak na Net.hr