BIT ĆE SVE U REDU

PRIJEVREMENI POROĐAJ: Događa se prije 37. tjedna trunoće, a ponekad ne mora biti nimalo rizičan za dijete

Normalna trudnoća u pravilu traje 40 tjedana, točnije oko 280 dana. Moguće je da se porođaj dogodi prije zakazanog datuma i to ne mora uvijek biti razlog za brigu i strah.

10 lunarnih mjeseci, 40 tjedana ili 280 dana, uobičajeno je trajanje trudnoće. Svaki porođaj koji se dogodi prije 37 tjedna trudnoće smatra se prijevremenim. Tako postoji donja granica prijevremenog rađanja, a nalazi se na 22 tjednu trudnoće, odnosno kada fetus ima 500 grama.

Češća pojava kod prvorotkinja

Svaki završetak trudnoće prije 22. tjedna smatra se spontanim pobačajem, a onaj nakon 22. tjedna, a prije 37. smatra se prijevremenim porođajem. Donedavno je granica bila na 28. tjednu, točnije kada je fetus imao barem 1000 grama. Napretkom medicinske tehnologije danas se mogu spasiti djeca od samo 500 grama težine. Pojava prijevremenog poroda ovisi o rasi, podneblju, etničkoj skupini i zemlji. U Europi je taj postotak oko 5-8%, dok je u zemljama u razvoju do 15% prijevremenih porođaja. U Hrvatskoj se učestalost prijevremenog rađanja već godinama pojavljuje kod 8-10% žena.

Iako ne postoje određeni i konkretni razlozi zašto dolazi do prijevremenog porođaja, riziku su izložene trudnice koje imaju manje od 17 godina, te one nakon 35 godina života. Za vrijeme trudnoće dolazi do različitih materičnih aktivnosti, utjecaju hormona, promjenama u protocima krvi i oslobađanju oksitocina, ali se i dalje ne zna koji je neposredni uzrok prijevremenom porođaju.

Istraživanja pokazuju kako je kod nekih žena maternica i njeni mišići slabiji nego kod ostalih te su radi toga podložnije prijevremenim kontrakcijama. Neki od razloga mogu biti i anomalije u građi maternice kao što su dvostruka ili dvoroga maternica, miomi ili maternica s pregradom. S obzirom na to da ipak ne postoji konkretan uzrok, smatra se kako je jedan dio prijevremenih porođaja znak komplikacija kod djeteta ili majke.

Neki od čimbenika koji po tome mogu utjecati na prijevremeni porod su:

  • nezdrave životne navike – pušenje, stres, konzumiranje alkohola
  • visok krvni tlak
  • dijabetes
  • prijevremeno odljuštenje posteljice
  • snažna fizička opterećenja trudnice za vrijeme trudnoće
  • infekcije u urogenitalnom području kod majke i njihovi simptomi
  • ako je trudnica prvo dijete rodila prerano
  • ako je žena zatrudnjela vrlo brzo nakon prošlog poroda
  • genetska uvjetovanost

Nešto je veća pojavnost prijevremenog porođaja kod žena koje nose blizance ili trojke. Nerijetka pojava je da žene za vrijeme trudnoće osjete kontrakcije prije navršenog 37. tjedna trudnoće. U tom slučaju se može raditi o lažnim trudovima koji su priprema maternice za porod. Lažni trudovi se mogu pojaviti oko 30. tjedna trudnoće i nisu razlog za uzbunu.

Rizici prijevremenog poroda

Ovisno o tome u kojem je tjednu dijete prijevremeno rođeno, posljedice mogu biti drugačije. Ako je rođeno nakon 36. tjedna, vjerojatno će se tretirati kao da nije nedonošče. Najugroženije bebe su one rođene prije 32. tjedna trudnoće. Kod njih još uvijek nije razvijen refleks sisanja i neće se moći hraniti same. Što je beba razvijenija u trenutku poroda, manje će biti posljedice na njegov razvoj i daljnji rast.

Kod jako rano rođene djece može doći do trajnih posljedica za zdravlje, otežanog razvoja i rasta, kroničnih bolesti pluća i oštećenja sluha.

Moguć je utjecaj i na druge probleme:

  • problemi s disanjem – nedonoše bi moglo imati problema s disanjem radi nerazvijenog respiratornog sistema. Tako je moguć razvoj sindroma respiratornog distresa ili bronhopulmonalne displazije, točnije problema s plućima. Kod neke djece mogu se pojaviti problemi s apnejom.
  • problemi sa srcem – najčešća teškoća koja se javlja su nizak krvni tlak i ductus arteriosus (VAP) – bolest koja nastaje zbog poremećaja srca i velikih krvnih žila u maternici i postnatalnom razdoblju
  • problemi s mozgom – što je beba ranije rođena, veći je rizik od krvarenja u mozgu poznato kao intraventrikularno krvarenje. Većina ovih krvarenja je blaga i rješava se kratkim liječenjem.
  • problemi s tjelesnom temperaturom – prerano rođena djeca često prebrzo gube tjelesnu toplinu jer ne mogu stvoriti dovoljno topline kako bi suzbili ono što je izgubljeno kroz površinu njihovih tijela. Ako temperatura tijela ostane preniska, može doći do abnormalno niske tjelesne temperature tijela ili hipotermije. Hipotermija može dovesti do problema s disanjem i niske razine šećera u krvi.
  • gastrointestinalni problemi – nedonoščad imaju nedovoljno razvijen gastrointestinalni sustav, što rezultira komplikacijama kao što su nekrotizirajući enterokolitis (NEC). Ovo stanje se može popraviti kroz majčino mlijeko.
  • krvni problemi – bebe koje su doživjele prijevremeni porođaj izložene su riziku od anemije, žutice i ostalih bolesti vezanih uz nedovoljnu količinu crvenih krvnih zrnaca.

Neki od glavnih znakova prerano rođene djece je manja veličina djeteta, a velika glava, niska tjelesna temperatura, poremećaji s disanjem i poteškoće s hranjenjem. Ako dođe do prijevremenog porođaja, dijete će morati ostati u bolnici, ali i vi s njim kako bi uvijek imalo majčinu skrb i potporu.

Prevencija uključuje pravu trudničku skrb i odmor

Ako brinete od toga da biste mogle doživjeti prijevremeni porod, razgovarajte sa svojim liječnikom i ginekologom. Osim dodataka prehrani koji će vam biti preporučeni, poslušajte sve savjete svog liječnika. Obavezno održavajte zdravu prehranu bogatu kalcijem i magnezijem, koristite dodatke ako su potrebni, klonite se fizičkog rada i stresa i dovoljno odmarajte. Izbacite sve štetne navike iz svog života dok ste trudne, ali i dok dojite. Slušajte svoje tijelo, ne zanemarujte bolove i informirajte se. Zapamtite, prijevremeni porođaj može se dogoditi baš svakoj ženi, za njega najčešće niste same krive i u većini slučajeva će s vašim djetetom biti baš sve u redu.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr