Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Gastro

OTKRIVAMO TAJNE IZVRSNE SALAME: Volimo ih svi, ali vidjet ćete da zapravo malo znate o njima

Kada su u pitanju velike stvari, koje su nam u nekom segmentu životu jako bitne, riječi ponekad nisu dovoljne. Evo, primjerice, kako biste riječima opisali okus svoje omiljene salame i zašto vam se baš ta sviđa? Je li ona začinjena, aromatična, ukusna, pikantna, fina?

Kada su salame u pitanju, ono što se ne može točno definirati riječima, može se bez sumnje doživjeti. U onom uzbudljivom trenutku kada baš zagrizemo u salamu. Tada naši okusni pupoljci kao da polude, a u našem tijelu se stvori onaj neki osjećaj čiste sreće. I, da, uvijek želimo još! I da, okus Gavrilović Zimske salame uvijek ima tu moć da nas vrati u djetinjstvo!

Pa koja se tajna krije iza tog velikog užitka koji riječima ne možemo opisati?

Sitnice iz povijesti

Mnogo, mnogo prije nego što je grof John Montagu, odnosno “Fourth Earl of Sandwich”, negdje oko 1762. na kartanju od sluge zatražio da mu tanko narezanu govedinu stavi između dvije kriške kruha i tako “izmislio” sendvič, ljudi su znali kako se izrađuju kobasice odnosno konzervira meso. Znači, prvo su nastali naresci, pa je tek onda smišljen sendvič.

Vjeruje se da su prve trajne kobasice napravili Sumerani (3000 godina prije Krista), obožavali hedonisti u vrijeme antičke Grčke i Rima, a pretpostavlja se da je preteča salama u kakvima danas uživamo nastala u jednom talijanskom selu sredinom 18. stoljeća. Ostalo je uistinu povijest. Ljudi ih jednostavno obožavaju. Jer se u njima može uživati u svim prigodama: od običnih, svečanih pa sve do poslovnih.

Tajne dobre salame

Salame su napravljene od fino do grubo usitnjenog mesa (najčešće od svinjetine i govedine), dodani su im pomno probrani začini i čvrsto masno tkivo te ih se – baš kao i nekada – suši na zraku, dimi na hladno na bukvinom drvu te ih se pušta i do tri mjeseca da sazriju prirodnim procesom. Kako bi salame trajale što dulje u njihovu se sastavu – osim vrhunskog mesa, masti i začina – nalazi kuhinjska sol i nitrati. Mast je, recimo, vrlo bitna za dobro funkcioniranje organizma. Daje mu energiju i pomaže u boljem iskorištavanju vitamina A, D, E i K. Što se tiče začina, najčešće se koriste crni papar, češnjak i crvena paprika, a u posljednje vrijeme prave se mesne delikatese s dodatkom mažurana, ružmarina i kadulje.

Salamom po svijetu

Svaka zemlja ima neke svoje salama-zvijezde. Italija ima, između ostalih, mortadelu, Španjolska chorizo, Turska sudžuk, Francuska saucisson… Prva hrvatska salama, pak, nastala je u zimi 1889. u Petrinji – u tvornici Gavrilović. Tada je, naime, rođena kultna Zimska, koju kad kupujemo obavezno naglasimo “od Gavrilovića”. A njena slava koja ne jenjava kroz sve te godine nije slučajna. Riječ je o trajnoj kobasici od vrhunskog mesa hladno dimljenog na bukovom drvu i koja u tromjesečnom dozrijevanju dobiva onu svoju karakterističnu aromu plemenite plijesni. A da bismo u njoj uživali baš kako treba višak se plijesni ručno četka. Tijekom više od tri stoljeća u Gavriloviću je nastalo još mnogo, mnogo sjajnih salama bez koji ne možemo. Sve su one napravljene od biranih komada mesa, s posebnim mješavinama začina i prema originalnim recepturama starih Gavrilović majstora.

Inovativna pakiranja – čuvari svježine i arome

Bez obzira što se salame razlikuju po vrsti mesa, začinima, širini ovitaka i razini usitnjenosti mesa, potpuno su jedinstvene u jednome. Salame nikome i nigdje na svijetu ne treba objašnjavati što su i kako se jedu, a s jednakom strašću vole ih odrasli i djeca. I to se od davnina nije promijenilo. Rezalo se onda, a bome se reže i danas. Zapravo se prema nekim svjetskim istraživanjima danas reže (točnije, kupuje se narezanih salama) mnogo više nego ikada. Jer se naresci odlično uklapaju u moderan i ubrzan način života. Jednostavno su praktični: može ih se koristiti na različite načine, dugotrajni su i u najnovije doba dostupni tako tanko narezani u pakiranju koje čuva svježinu, kvalitetu sočnost i aromu.

This slideshow requires JavaScript.

Tako se odnedavno Gavrilović hitove – poput Zimske, Domaće Superiore, Milanske, Mediteranske, Romane, Peperine, Cvita Dalmate, Kulenovog cvijeta, Primorske rožice, Fiore Salamino te Panonice Croatice s paprom i čili papričicom, Kulena Superiore i Kulenove seke, Goveđe, Čajne, Srijemske, Graničarske, Pariške i Tirolske kobasice, San Giorgio Superiore mortadele, Šunke u ovitku, Farmer šunke te Stancija pureće šunke – može pronaći savršeno tanko narezane u ambalaži s transparentnim prozorom. Osvježen izgled svih narezaka kao stvoren je za dulja putovanja, izlete ili užurbani dan kada se u rekordnom roku može otvoriti pakiranje i složiti omiljeni zalogaj u kruhu ili pecivu.

Serviranje i čuvanje

Iako se salame najviše koriste za sendviče, svoje su mjesto našle na platama uz sireve i voće te u pripremi raznih jela (umaka, pita). A ni pizza ne bi bila prava pizza bez nekoliko kriški Gavrilović Kulenovog cvijeta ili Srijemske.

Za sendviče je najbolje kupiti već narezanu salamu jer se u tzv. slice pakiranjima kriju besprijekorno tanke šnite. Na taj način štedite vrijeme, ali si osiguravate i guštanje u aromama tih vrhunskih delicija. Tako tanko narezane salame idealne su i za pripremu salata i pikantnih umaka. I, da, bez obzira što su naresci trajni mesni proizvodi bilo bi ih dobro čuvati na temperaturi od 4 do 8 ˚C najdulje 90 dana.

 

Sadržaj donosimo u suradnji s Gavrilovićem

Povratak na Net.hr