Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ŠIRI SE STRAH

OPASNA RIBA U INVAZIJI NA SREDOZEMLJE: Proždrljivac koji uzrokuje veliku štetu i čiji ubod je jako problematičan

Morski paun potječe iz Indijskog oceana, ima vrlo bolan ubod koji uzrokuje i alergijske reakcije, a kako je veliki proždrljovac, kada dođe u određeni dio uništava njegovu bioraznolikost.

Opremljeni harpunima i vodootpornim bilježnicama, Louis, Carlos i Antonis rone duboko u kristalno bistre vode zaljeva Konos na Cipru i love opasne predatore – morske paunove.

Nakon što je naselila dio Atlantika na istočnoj obali SAD-a i Kariba, ta riba sada prijeti i invazijom u Sredozemlje. Morski biolozi iz istraživačkog centra za okoliš Enalia Physis nakon dva zarona vraćaju se s dvadesetak smeđe-bijelih prugastih primjeraka.

Naoružan otrovnim bodljama morski paun miljenik je vlasnika akvarija, a inače nema prirodnih neprijatelja u Sredozemlju. Dom te ribe su grebeni, ubod joj je bolan, ali ne i koban, a izvorno potječe iz Indijskog oceana.

No ekspanzija morskog pauna u Sredozemlju toliko brine znanstvenike, ribare i ronioce da su započeli kampanju smanjenja njegova broja.  “Proširio se svugdje”, otkriva jedan od ronioca. “Na cijelom otoku, gotovo svugdje gdje zaronite, vidite mase morskih paunova”.

Situacija je ista u Libanonu gdje Alain Najem, voditelj ronilačkog kluba sjeverno od Bejruta, upozorava da ih svaki puta kada zaroni vidi sve više.

Riba je viđena i uz obale Grčke, Turske i Tunisa. “Eksponencijalni rast” morskog pauna u Sredozemlju posljedica je proširenja Sueskog kanala i sve viših temperatura mora, tvrdi Jason Hall-Spencer, profesor morske biologije s britanskog sveučilišta u Plymouthu. Hladnije vode zapadnog Sredozemlja, kaže, zasad su pošteđene najezde.

U istočnom Sredozemlju “zato traje invazija”, tvrdi Demetris Kletou, direktor Istraživačkog laboratorija za more i okoliš u Cipru.

Prva linija obrane

Dvojica znanstvenika zajedno s Enaliom i nekoliko drugih partnera koji uključuju Sveučilište na Cipru i Odjel za ribarstvo i istraživanje mora predvode pilot projekt imena “Relionmed” koji financira LIFE, europski program zaštite bioraznolikosti. Njihov je cilj pretvoriti Cipar u “prvu liniju obrane” od najezde morskog pauna.

Invazivne vrste su, uz gubitak staništa i pretjeranu eksploataciju, među pet najvećih uzroka smanjenja bioraznolikosti diljem svijeta, upozorava Međunarodni savez za zaštitu prirode.

Takav gubitak remeti ekosustave i ljudske aktivnosti ovisne o njima. Morski paun od osamdesetih godina uzrokuje “znatnu štetu” na američkoj i karipskoj obali, kaže morski biolog Carlos Jimenez, koordinator istraživanja u Enaliji.

Tvrtka za istraživanje okoliša VertigoLab procjenjuje da je najezda te ribe u Francuskim Antilima, nizu sedam manjih otoka na Karibima, koštala više od “10 milijuna eura godišnje”.

Lokalne ribe laki su plijen sposobnog predatora. Morski paun je u dvije godine u zapadnom Atlantiku smanjio brojnost 40 vrsta koraljnih riba za oko 65 posto, pokazuje istraživanje iz 2012. koje je financiralo kanadsko Vijeće za prirodne znanosti i istraživanja.

Istodobno se smanjio ulov određenih vrsta riba, uključujući škarpine.

Proždrljivost

Zbog toga se Sredozemljem, relativno malom moru, ali velikom biseru bioraznolikosti s oko 17 tisuća vrsta, širi strah od morskih paunova. “Zabrinuti smo jer su toliko proždrljivi”, ističe Jimenez dok secira morskog pauna u svom uredu u Nikoziji. “Stvaraju dodatni pritisak na ekosustave koji su već poremećeni pretjeranom eksploatacijom pomorskih resursa, zagađenjem i turizmom”, dodaje.

Ciparski su ribari zabrinuti i jer su mnogi od njih bili žrtve morskog pauna. Osim snažne boli, njegovi ubodi mogu izazvati alergijske reakcije.

Theo Koutsavakis koji vodi ronilački klub i živi uz more cijeli svoj život tvrdi kako morski paun, omiljen među roniocima, rijetko napada ljude. No zabrinut je zbog utjecaja na morski život u Cipru koji je “već ograničen” ribarstvom i turizmom. Koutsavakis je veliki pobornik europskog projekta Relionmed kojim se želi raširiti svijest o širenju te vrste.

Inspirirana sličnim projektima u Sjedinjenim Državama, skupina želi organizirati i događaje, uključujući natjecanje u lovu harpunom, kojima će cilj biti smanjivanje populacije morskih paunova i pronalazak ekonomskih inicijativa za ribare.

Kad bi kuhari naučili pripremati tu ribu, a da se pritom ne nabodu na njegove brojne bodlje restorani bi mogli staviti morske paunove na svoje jelovnike, dok bi njihove kralježnice mogle biti iskorištene u izradi nakita.

“Znamo da je u ovom trenutku gotovo nemoguće zaustaviti invaziju”, zaključuje biolog Louis Hadjiannou. “Cilj projekta nije istrebljenje, nego kontrola”.

Povratak na Net.hr