Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Jezivo istraživanje

NUSPOJAVE KREDITA Veći rizik od raka i PTSP-a, ali manji od dijabetesa (jer se gladuje!)

Strah, napetost, nesanica, beznađe, krivnja, izolacija, suicidalnost… lančani su koloplet emocija i ponašanja u koji je uvučen zabrinjavajući udio dužnika u švicarskim francima. Njihovo se stanje reflektira na obitelj, društvo i državu u cjelini, a upravo je država ovdje propustila ispuniti svoju funkciju zaštite građana, istaknuo je splitski psihijatar Goran Dodig na okruglom stolu Udruge Franak o utjecaju kredita u švicarskim francima na zdravlje dužnika.

– Pitamo se kako imamo tako nagli porast malignih bolesti. Riječ je o imunološkoj reakciji, naše tijelo i psiha spojene su posude, nema emocionalne reakcije koja ne djeluje na tjelesne funkcije. Golem je porast bolesti štitnjače, gušterače, koja regulira šećer u krvi… – napominje Dodig u studiji pod nazivom “Egzistencijalna ugroženost i individualne psihološke implikacije”

Najgore je, smatra, što cijele obitelji žive bez smijeha, zadovoljstva i optimizma, djeca ne odrastaju u dobru okruženju, a onda se društvo čudi pijanim osnovcima kad završi škola.

– I kad se problem duga u CHF-u riješi, suočavat ćemo se s odgođenim reakcijama. Kod brojnih dužnika doći do posttraumatskog stresnog poremećaja – upozorava psiholog Dragan Jusupović iz Društva za psihološku pomoć, prenosi Večernji list.

Jedna od većih prepreka uspješnom nošenju s problemom jest osjećaj krivnje koji društvo pojačava porukama “sami ste krivi što ste se zadužili”.

U istraživanju udruge Franak pokazalo se da je svaki peti ispitanik povećao je konzumaciju alkohola, 39,3 posto cigareta. Ubrzan rad srca često osjeća 40 posto, 23 posto probadanje u prsima, polovica ih ima stalne glavobolje, petina promjene vida, a 41,4 posto se tresu ruke. kod 86,5 posto zabilježena je promjena kvalitete prehrane, 95,8 posto kupuje najjeftinije namirnice, 60 posto ne može si priuštiti meso, ribu ili vegeterijanski ekvivalent svaki drugi dan, a četvrtina je na neki način osjetila – gladovanje. No, rizik za dijabetes niži im je od ostatka populacije: ima ga 39 ispitanika.

– To ne iznenađuje. Dijabetes se liječi dijetom, a stupanj gladovanja može smanjiti šećer – komentira dr. Dodig.

Povratak na Net.hr