Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

KRALJ GUŠTERA

NOVO OTKRIĆE O T-REXU: Znanstvenici otkrili da su dosadašnje rekonstrukcije bile pogrešne, on uopće nije mogao isplaziti jezik

Za bolje razumijevanje povezanosti između funkcije jezika i razvoja letenja potrebna su dodatna istraživanja.

Tiranosaur rex, okrunjen za “kralja guštera” u svijetu dinosaura, tradicionalno je prikazivan kao strašan i okrutan mesožder s isplaženim jezikom, no znanstvenici tvrde da to anatomski nije bilo moguće, pokazuje studija objavljena u časopisu PLOS ONE.

Rekonstruirani su na pogrešan način

To je zato jer je već odavno izumrli T. rex imao jezik koji je bio pričvršćen za dno usne šupljine, slično kao kod krokodila i aligatora. “Rekonstruirani su na pogrešan način i jako dugo ih se tako prikazuje”, kazala je koautorica studije Julia Clarke, profesorica na odsjeku za geoznanosti Sveučilišta Teksas u Austinu. Tim znanstvenika, predvođenih Kineskom akademijom znanosti, usporedio je podjezične kosti (podjezična/hioidna kost u obliku konjske potkove između brade i vrata koja pričvršćuje jezik) izumrlih dinosaura i pterosaura s njihovim rođacima, uključujući današnje ptice poput nojeva i primjerke današnjih i izumrlih aligatora.

Potrebna dodatna istraživanja

“Kod većine izumrlih dinosaura njihove jezične kosti su vrlo kratke. A kod krokodila, sa sličnim hioidnim kostima, jezik je potpuno fiksiran za dno usne šupljine”, pojasnila je Clarke. I dok krokodili imaju kratke podjezične kosti, leteći dinosauri, poznati kao pterosauri, i današnje ptice imaju hioidne kosti raznih oblika. Razvoj krila, a istovremeno gubitak spretnosti koja je data stvorenjima s rukama ili šapama, mogao je rezultirati raznovrsnijim rasponom pokreta jezikom. “Ako ne možete koristiti ruku kada obrađujete plijen, tada jezik postaje mnogo važniji za baratanje hranom”, kazao je Zhiheng Li.

“To je tek jedna od hipoteza koju smo postavili”, dodao je. Za bolje razumijevanje povezanosti između funkcije jezika i razvoja letenja potrebna su dodatna istraživanja.

Povratak na Net.hr