Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

INDEKSI SREĆE I OPTIMIZMA

NOVO ISTRAŽIVANJE OTKRILO: Koliko su Hrvati sretni u odnosu na ostatak svijeta?

Istraživanje je otkrilo koliko su Hrvati sretni, koliko nade imaju te koliko su zapravo optimistični naspram drugih država svijeta

Udruženje WIN Gallup provelo je istraživanje kojim identificira globalnu sreću, prosperitet i nadu. Ove je godine istraživanje provedeno u 55 država širom svijeta. Ovo je ujedno i prvo istraživanje takvog tipa koje uspoređuje Hrvatsku s ostatkom svijeta.

Indeks ekonomskog optimizma u Hrvatskoj iznosi -26 što je u tonu globalnog prosjeka koji je nakon dvije godine pozitivnih indeksa (23 u 2015. godini i 20 u 2016. godini) prešao u minus,
preciznije -2. Pozitivno na gospodarsku budućnost gleda 28% globalnog stanovništva, dok 30% gleda negativno. Najpesimističnije zemlje su Italija (indeks -50), Grčka (-42) i Turska (-40). Indeks ekonomskog pesimizma je također izuzetno visok među državama članicama EU-a, jer je prosječni indeks -16.

Nigerija vrlo optimistična

Na drugoj strani, među ekonomski najoptimističnijim državama, su Nigerija (indeks 59), Vijetnam (55), Indonezija (53) te Indija (46). Južna Azija slovi kao najoptimističnija među svim regijama svijeta s indeksom optimizma 16, dok se SAD s indeksom -3 približava mišljenju stanovnika EU-a.

Ako pogledamo susjedne zemlje, pored već spomenute Italije, pesimističan pogled na ekonomsku budućnost imaju stanovnici Srbije (indeks -15) te stanovnici Bosne i Hercegovine (-27). Na suprotnoj stani su Slovenci čije se mišljenje kreće u pozitivnom smjeru te njihov indeks ekonomskog optimizma iznosi +5.

Gotovo 40% populacije smatra da će 2018. godina biti bolja od prethodne, što zvuči optimistično, iako je 2016. godine bolju sljedeću godinu predviđalo 52% ispitanika. Tako indeks nade bilježi pad s 37 u 2016. godini na samo 16 ove godine. Njih 23% očekuje goru godinu od prethodne, a 32% njih smatra da će 2018. godina biti jednaka sadašnjoj.

Talijani u komi

U pogledu nade među državama pobjedu nosi Indonezija s indeksom nade 66, a Južna Azija slovi kao regija s najviše nade (indeks 51). Među najoptimističnijim državama nalazimo još Nigeriju (64), Fidži (57), Bangladeš i Indiju (oba indeksa 51). U cijeloj Europi je udio optimista jednak udjelu pesimista, to znači da indeks iznosi 0 (u državama EU-a je niskih pet bodova).

Zanimljivo je da je razina nade viša u siromašnijim zemljama gdje je i mogućnost napretka veća.

Dok je u zemljama bliže Hrvatskoj indeks nade ponekad vrlo visok (Albanija 43 i Kosovo 40), s druge strane je najpesimističnija država svijeta Italija (indeks -41). Dosta je nisko pozicionirana i Bosna i Hercegovina (-18). Hrvatska je s indeksom 16 donekle optimistična, što znači da 39% ispitanika u Hrvatskoj očekuje da će sljedeća godina biti bolja od prethodne, a njih 23% misli da će biti gora. Slovenija se nalazi na nešto višem nivou od Hrvatske s indeksom nade 31, dok je Srbija prošla mnogo lošije – indeks nade je samo četiri na što najviše utječe 30% pesimista.

Generalno smo sretni

Koliko su Hrvati zapravo sretni? Indeks sreće mjeri se na osobnoj razini, tj. prosjekom između (vrlo) sretnih i (vrlo) nesretnih ljudi. Lako zaključimo da su Hrvati generalno sretni ljudi – sretnih je 56% stanovnika, nesretnih samo 8%, što nam pripisuje indeks sreće 48. Od naših susjeda Slovenci imaju indeks sreće 56, Bosna i Hercegovina 47, Srbija 45, a Talijani 42 – unatoč negativnom pogledu na budućnost i nedostatak nade.

Najsretnije države su Fidži (92), Kolumbija (87), Filipini (84), Meksiko (82) i Vijetnam (77), dok su najnesretnije Iran (5), Irak (7) i Ukrajina (indeks 8). Stanovnici SAD-a i Rusije jednako su
sretni – u objema državama je izmjeren indeks 50. Općenito možemo reći da je sretno 49% svjetskog stanovništva, no to je čak 10% manje nego prošle godine. Latinska Amerika čini se najsretnijim kontinentom na svijetu. U dubinskoj analizi tim Win-a zaključuje da sreća manje ovisi o zemlji u kojoj živimo, a u većoj mjeri o našoj dobi, prihodima, obrazovanju te načinu života.

Gallup International (GIA) End Of Year Survey (EoY) je tradicionalno istraživanje koje se provodi još od 1977. godine. Ove je godine provedeno u kombinaciji s različitim metodama u 55 država diljem svijeta. U njemu je sudjelovalo gotovo 54.000 ispitanika. Mediana Fides je istraživanje provela u Hrvatskoj i u Sloveniji (Institut Mediana) na reprezentativnim uzorcima od 500 ispitanika u studenome i prosincu 2017. godine.

Povratak na Net.hr