Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

UBUDUĆE PRIPAZITE

NOSITE LI KONTAKTNE LEĆE? Vjerojatno ne razmišljate o jednom detalju kad ih skinete, a pogreška se skupo plaća

Kontaktne leće bačene u zahodsku školjku ili u umivaonik značajno pridonose zagađenju oceana plastičnim česticama, upozorili su u ponedjeljak američki znanstvenici.

Svake godine u Sjedinjenim Državama u sustav odvodnje otpadnih voda baci se količina kontaktnih leća koja odgovara broju od 400 milijuna četkica za zube, tvrde znanstvenici s državnog sveučilišta Arizone, koji su svoja zapažanja iznijeli na kongresu Američke udruge kemičara održanom u Bostonu.

Oko 20.000 kg leća godišnje

“Kontaktne leće vrlo su velik zagađivač”, kazao je novinarima znanstvenik Rolf Halden. “Milijarde kontaktnih leća svake godine završi u američkom kanalizacijskom sustavu. Konkretno, riječ je o oko 20.000 kilograma kontaktnih leća godišnje.”

Halden, koji i sam veći dio života nosi leće, istraživanje je započeo nakon što se zapitao što se događa sa svom odbačenom plastičnom ambalažom u koje se leće pakiraju te je izračunao da od njih godišnje nastane oko 13 milijuna kilograma polipropilenskog smeća. Podsjetio je da samo u Sjedinjenim Državama oko 45 milijuna ljudi nosi kontaktne leće, što je oko 13 milijarda komada godišnje.

Završavaju u oceanima

Anketa je pokazala da korisnici kontaktnih leća u 15 do 20 posto slučajeva ova pomagala bacaju u zahodske školjke ili u umivaonike, kazao je na kongresu znanstvenik Charlie Rolsky sa sveučilišta u Arizoni.

ZNANSTVENICI OZBILJNO UPOZORAVAJU: Plastika i kemikalije prijete velikim morskim životinjama

Kao i u drugim sličnim slučajevima kada je mikroplastika posrijedi, i kontaktne leće se u sustavu kanalizacije djelomično raspadnu, ali se ne razgrade u potpunosti. Sitne plastične čestice otplutaju u ocean ili postanu sastavni dio kanalizacijskog mulja, koji se često ponovno koristi kao gnojivo, a i ono na kraju završi u oceanima.

I na vašem tanjuru

Potom se događa otprije poznata situacija. Ribe i planktoni nerijetko zamijene mikroplastiku za hranu, a zna se da je ona neprobavljiva. Hranidbenim lancem riba stiže na naše tanjure pa tako mikroplastika postaje sastavni dio i ljudske prehrane.

Znanstvenici okupljeni na kongresu u Bostonu kažu kako se nadaju da će rezultati istraživanja o kojemu su razgovarali potaknuti njihove korisnike na to da ih odsad počnu bacati u čvrsti otpad.  Ustanovili su da postoji samo jedan proizvođač kontaktnih leća na čijim se pakiranjima korisnicima savjetuje bacanje leća u čvrsti otpad.

Ako volite morske plodove…

Dosadašnja istraživanja otkrila su mikroplastiku u vodama Kine, Čilea, Kanade, Velike Britanije, Belgije….. U norveškim su vodama, primjerice školjke sadržavale u prosjeku 1,8 komadića mikroplastike, koja je po definiciji manja od 5 mm, a na Arktiku 4,3 komadića, što ukazuje na globalne razmjere zagađenja oceana plastikom.

Procjenjuje se da ljubitelji plodova mora godišnje pojedu i do 11.000 sitnih čestica plastike, a svake godine u morima diljem svijeta završi oko 8 milijuna tona plastičnog otpada.

Povratak na Net.hr