TURISTIČKI RADAR

MANJE RAZVIKANA MJESTA U DUBROVAČKO-NERETVANSKOJ ŽUPANIJI: Možda nisu popularna kao Dubrovnik, ali ih se svakako isplati posjetiti!

Dubrovačko-neretvanska županija krije mnoge ljepote. Iako su čari Dubrovnika već odavno postale svjetski poznate, neka manje razvikana mjesta kriju bogato povijesno naslijeđe, stopljeno s rajskim krajolikom koji priča najljepše priče iz davnina.

Metković

Na granici dvaju nekadašnjih svjetova, Venecije i Osmanlijskog imperija, nastao je grad koji danas predstavlja središnje naselje doline Neretve. Ovo područje bilo je važno prometno čvorište još od antičkih vremena, a luka u Metkoviću, kao i željeznica, u 19. i 20. stoljeću bile su od iznimne važnosti ne samo za dolinu Neretve i Dalmaciju, nego i šire.

Da je ovo područje bilo naseljeno još od davnih vremena potvrđuju Ilirske gomile i arheološki lokalitet antičke Narone u Vidu. Danas se tu nalazi Arheološki muzej Narona, prvi je ‘in situ’ muzej u Hrvatskoj, koji je sagrađen iznad Augusteuma, hrama posvećena caru Augustu, dok Prirodoslovni muzej Metković ima jednu od najvrjednijih ornitoloških zbirka u Europi.

Vožnja uskim kanalima i rukavcima doline Neretve u tradicionalnoj neretvanskoj lađi pruža vam jedinstven doživljaj i priliku da zavirite u netaknutu prirodu močvarnog područja ovog kraja. Neretvanska je lađa značila život, a danas je ponos i neizbrisiv trag tradicije koji iznova oduševljava svakog posjetitelja doline Neretve.

Za one željne programa tu se održavaju i brojne manifestacije od kojih bi naveli Smotru folklora ‘Na Neretvu misečina pala’, Maraton lađa, Metkovsko kulturno ljeto, Rimsku noć… Izleti neretvanskom lađom kroz netaknutu močvaru, impresivna gastronomska ponuda i prekrasan krajolik samo su dio onoga što vam može ponuditi središnje naselje doline Neretve.

Orebić

Ako pak odemo ispod brda Sv. Ilije, na jugozapadu poluotoka Pelješca, naići ćemo na Orebić, grad utemeljen krajem 15. i početkom 16. st, na području tadašnje Dubrovačke Republike. Ime je dobio još davne 1584. godine po obitelji pomorskih kapetana Orebić koji su ovdje obnovili stari kaštel i postavili temelje budućeg grada. Grad je bio važno pomorsko i trgovačko središte te su baš tu kapetani često imali svoje prekrasne kuće i ljetnikovce koji i dan danas daju posebnu čar ovom mjestu.

Zato što je bio važno mjesto za pomorce, Orebić je sačuvao brojne egzotične poklone od strane pomoraca, vrijedne knjige, egzotične biljke, ali i predmete poput lustera od muranskog stakla u samostanu Gospe od Anđela koji se i danas čuvaju.

U samom naselju Orebić nalazi se 7 fontana iz 19. stoljeća, dok je izvan naselja na brdu smješten samostan Gospe od anđela s vidikovcem. Ako se nađete tamo imat ćete predivan pogled na cijeli Pelješki kanal, arhipelag od oko 20-tak otočića, koji se nalaze između Pelješca i Korčule, a najznačajniji je otočić Badija na kojem se nalazi samostan.

Osim povijesne ostavštine danas Orebić nudi brojne zabavne i kulturne sadržaje. Lijepe šljunčane plaže i pogled koji baca na brojne male otočiće, sigurno će oduševiti svakoga tko želi osjetiti pravi mediteranski duh.

Vela Luka

U dubokom zaštićenom zaljevu, na zapadu otoka Korčule, smjestila se Vela Luka, mjesto inspiracije i rodno mjesto mnogih umjetnika. Netaknuta oaza, okružena bistrim tirkiznim morem i gustom borovom šumom, kilometri  nepreglednih meja i stoljetnih maslinika, preko 100 km pješačkih i biciklističkih staza, Vela  Luka istinski je raj za zaljubljenike u prirodu i aktivni turizam. Zbog zaštićenog i dubokog zaljeva dugog  9,2 km. Vela Luka je i najsigurnija nautička luka Južnog Jadrana.

Iznad mjesta, okrenuta moru i suncu smjestila se Vela spila, najznačajnije arheološko nalazište na Mediteranu i ishodište moderne civilizacije. Prekrasan pogled na zaljev iz spile stare preko 20 000 godina nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Raznovrsnost bogate arheološke, ali i kulturne baštine u svojim zbirkama čuva Centar za kulturu Vela Luka.

Vela Luka je i kolijevka klapske pjesme i bogatog folklornog nasljeđa u kojem možete uživati u ljetnim mjesecima na pijaci crkve sv. Josipa.

Dok šećete Velom Lukom zaljubit će te se u mozaike duž šetnice u centru mjesta. Ako ste u Veloj Luci pridružite se radionici izrade mozaika „Luka mozaika”, ugradite svoj kamenčić i tako  ostavite svoj trag u najduljem mozaiku na svijetu.

Vela Luka obiluje i prekrasnim plažama, skrivenim uvalama, ali i malenim otočićima. Ošjak i Proizd, otoci su zadivljujuće ljepote, čistog tirkiznog mora i netaknute prirode, stoga su raj za kupače ali i zaljubljenike u istraživanje podmorja. Čarobni zalasci sunca u 1000 nijansi crvene nezaboravna su uspomena na dane provedene u Veloj Luci.

Suđurađ

Na jugoistoku otoka Šipana, u ovoj poviješću bogatoj županiji, nalazi se Suđurađ. Mjesto koje isto kao i prijašnja krije zanimljiv uvid u mediteransku prošlost.

Tu se nalaze brojna kulturno-povijesna spomenička baština, čak tridesetak crkvica i brojni ljetnikovci… Uz obnovljeni ljetnikovac Vice Stjepovića-Skočibuhe na Šipanu iz 1563. nalaze se ruševine ljetnikovca Getaldić. Zanimljivo je kako su u zidove sa strane uzidane tri velike kamene šake koje su držale rukohvat kao u Kneževu dvoru u Dubrovniku. Tu se nalazi i kula Pakljena iz 1529 g. i crkva Sv. Duha s ravnim krovom, najvećim ovog oblika na Jadranskoj obali.

Na brojnim privatnim kućama mogu se vidjeti tragovi srednjovjekovne arhitekture, a zanimljivo je i da je godine 1997. prilikom građevinskih radova ispod trajektnog pristaništa otkriven antički brod.

U mjestu se nalaze i tri renesansna vrta, spomenika krajobrazne arhitekture: Getaldićev vrt, vrt Toma Stjepovića Skočibuhe i vrt Vice Stjepovića Skočibuhe. Baš zbog toga ovo je jedinstvena lokacija na kojoj možete vidjeti razvoj dubrovačkih renesansnih vrtova od ranije ka zrelijoj fazi.

Cavtat

Cavtat, antički Epidaurum, najjužnije je hrvatsko turističko odredište. Stoljeća povijesti utkana su u svaki kutak ovog grada, a ljepota povijesti i tradicije čitaju se s lica kamenih kuća grada u kojem okrjepu nalaze tisuće ovovremenih tragača za snom.

Najstariji arheološki nalazi pronađeni na području današnjeg Cavtata iz kasnog su brončanog doba, no slavu doživljava tek u Rimskom Carstvu. U to vrijeme Cavtat je rimska kolonija, važno lučko i trgovačko središte zvano Epidaur. Do Epidaura je vodio 24 kilometra dug vodovod (lat. canale, canalis) po kojem su Konavle dobile ime.

Za vrijeme Dubrovačke Republike u Cavtatu se grade zidine koje su služile za obranu poluotoka Rata jer je na njemu smješten zbjeg za dio Konavala u slučaju napada Osmanskog Carstva. Dio zidina vidljiv je i danas. Od 1497. godine u Cavtatu stoluje i jedan od konavoskih knezova kojemu se u 16. stoljeću gradi kapetanova kuća, tzv. knežev dvor, današnja zbirka Baltazara Bogišića. Baltazar Bogišić bio je pravnik i pisac iz 19. stoljeća, zahvaljujući kojemu je osnovana bogata kolekcionarska zbirka o kojoj danas brine Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.

U staroj jezgri Cavtata možete vidjeti i kuću Vlaha Bukovca, rodnu kuću i muzej jednog od najznačajnijih hrvatskih slikara i začetnika hrvatskog modernog slikarstva. Na groblju sv. Roka u Cavtatu nalazi se Mauzolej obitelji Račić, remek djelo poznatog kipara Ivana Meštrovića. Ova zavjetna grobna crkva posvećena je Gospi od Anđela, a krije tužnu sudbinu brodovlasničke obitelji Račić. Pinakoteka župne crkve sv. Nikole čuva vrijedno sakralno blago koje je prikupljano kroz stoljeća. U Cavtatu se još nalaze i brojne stare palače i rezidencije pomoraca, a jedna od najljepše arhitektonski izvedenih je vila Banac, danas u privatnom vlasništvu.

Očuvana priroda, jedinstvena i visokovrijedna ruralna arhitektura, brojni spomenici tisućljetne povijesti ovog kraja, stoljetne tradicije očuvane kroz folklor, jedinstvenu konavosku nošnju i vez, sklad življenja čovjeka i prirode… sve to Cavtat i Konavle čini mjestom gdje je živjeti užitak! Tome svjedoče i brojne domaće i međunarodne nagrade među kojima je najznačajnija ona iz 2019. kada je Cavtat proglašen jednom od 10 najboljih europskih destinacija.


Sadržaj producirao RTL Digital u suradnji s TZ Dubrovačko-neretvanske županije prema najvišim uredničkim standardima.