Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

TKO JE KRIV?

STRAVA U PULSKOM ‘ŠINTERAJU’: Pothranjeni psi žive u vlastitim fekalijama i zbog anksioznosti ozlijeđuju sami sebe?

‘S obzirom na to da je zakonska obveza zbrinjavanja napuštenih životinja obveza lokalnih zajednica, a one i raspolažu novcem građana, najveća odgovornost je na njima’

Na službenoj stranici “Prijatelja životinja” osvanule su uznemirujuće fotografije koje, navodno, prikazuju nehumane uvjete u kojima žive psi iz pulskoga “šinteraja”. Prema dojavama građana, prljave zdjelice, fekalije, goli beton, psi koji se zbog anksioznosti samoozljeđuju, loše odrađene kastracije, pothranjenost i paraziti samo su dio svakodnevice tamošnjih pasa, a na izrazito loše uvjete držanja životinja ukazuju i fotografije koje je primila udruga Prijatelji životinja.

Prijatelji životinja
Prijatelji životinja

Grad prekida suradnju sa skloništem

Zbog toga je Mreža za zaštitu životinja, koju čine 52 udruge za zaštitu životinja, prema navodima Udruge, podnijela prijavu Državnom inspektoratu. U njoj traži nadzor nad poslovanjem skloništa, posebno stoga što Veterinarska stanica u Puli, iako je izgubila koncesiju u samoj Puli, ima još desetak sklopljenih ugovora s gradovima i općinama diljem Istre. Mreža za zaštitu životinja pozdravlja odluku Grada Pule da prekine suradnju sa skloništem koje na tako loš način skrbi o životinjama i da pokrene izgradnju vlastitog, neprofitnog skloništa.

Prijatelji životinja

Prijatelji životinja kažu kako ih je tijekom proteklih blagdana razveselila vijest da je Maja Sertić iz Samobora uspjela pronaći dom za čak 14 pasa koji su bili smješteni u pulskome “šinteraju”. Nakon što su o ovom altruističnome činu pisali mnogi mediji, počeli su se javljati i drugi ljudi koji imaju saznanja o stvarnome stanju u skloništu u Puli, ali i u drugim skloništima u Hrvatskoj koja su financirana od lokalnih zajednica.

Odgovornost na lokalnim zajednicama

Udruge Mreže za zaštitu životinja krivnju za stanje u pojedinim skloništima vide u nemarnosti lokalnih zajednica koje obilato financiraju privatne tvrtke koje vode skloništa, a da od njih ne traže sve potrebne evidencije, transparentan rad i mogućnost redovite kontrole. Nadzor rada skloništa i uvjeta u njemu od strane lokalne zajednice treba biti redovit i temeljit. Lokalne zajednice imaju odgovornost zahtijevati od skloništa jasne uvjete rada i tražiti kontrolu uvjeta držanja životinja, pišu Prijatelji životinja.

Prijatelji životinja

U praksi se, nažalost, događa da lokalne zajednice daju velike novčane iznose skloništima koja krše zakon, ne daju im sve potrebne evidencije za svakoga psa, nemaju radno vrijeme za građane u sate kada ljudi obično mogu doći u sklonište, ne oglašavaju pse, ne kastriraju ih i ne liječe, dok su uvjeti držanja iznimno loši. S obzirom na to da je zakonska obveza zbrinjavanja napuštenih životinja obveza lokalnih zajednica, a one i raspolažu novcem građana, najveća odgovornost je na njima.

Prijatelji životinja

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr