OVO NE ZVUČI DOBRO

KAO, ŠTO BI MOGLO POĆI PO ZLU? Borba s klimatskim promjenama ne ide po planu pa se ozbiljno razmatra – blokiranje Sunca!

Znanstvenici su došli na najradikalniju i najopasniju ideju dosad. Okej, valjda je dobro znati da možemo i to učiniti, ali postavlja se drugo, važnije pitanje – trebamo li?

Američka Nacionalna akademija znanosti, inženjerstva i medicine (NASEM) pozvala je na uspostavu istraživačkog programa za ispitivanje potencijala solarnih geoinženjerskih rješenja za klimatsku krizu.

Iako akademija inzistira na tome da suzbijanje emisija stakleničkih plinova i dalje treba smatrati “prvom linijom obrane” od klimatskih promjena, kaže da bi neuspjeh u postizanju ovoga cilja mogao zahtijevati ekstremnije mjere za smanjenje sunčeve topline.

U novoobjavljenom izvješću NASEM objašnjava da se solarni geoinženjering “odnosi na pokušaje ublažavanja zagrijavanja povećanjem količine sunčeve svjetlosti koju atmosfera odbija natrag u svemir ili smanjenjem zarobljavanja odlazećeg toplinskog zračenja.”

Međutim, budući da će takav pristup vjerojatno stvoriti niz zasad nepoznatih nuspojava, akademija je pozvala SAD da uspostavi istraživački program kako bi se procijenio širi utjecaj tehnologija solarnog geoinženjeringa. Stoga je važno razumjeti da NASEM u ovoj fazi ne preporučuje da se takve intervencije primijene kao rješenje klimatskih promjena.

Umjesto toga, zatražio je početno ulaganje od 100 do 200 milijuna dolara za istraživanje prednosti i nedostataka solarnog geoinženjeringa, s ciljem da pomogne kreatorima politika da odluče hoće li uzeti u obzir ovu tehnologiju prilikom osmišljavanja budućih klimatskih strategija.

Tri specifične tehnike vrijedne proučavanja

Izvješće je identificiralo tri specifične tehnike za koje smatra da su vrijedne proučavanja. Prva od njih je ubrizgavanje aerosola u stratosferu, koje uključuje ispuštanje sitnih reflektirajućih čestica u stratosferu kako bi se reflektirajuća sunčeva svjetlost vratila u svemir.

Prethodna istraživanja pokazala su da vulkanske erupcije rashlađuju klimu izbacivanjem čestica visoko u atmosferu, sugerirajući da bi takav pristup mogao biti učinkovit. Međutim, ostaje neizvjesnost oko načina na koji se taj učinak može umjetno reproducirati.

HOĆEMO LI SE ZATVARATI SVAKE DVIJE GODINE? Ne zbog korone, planet traži ovako nešto, a i Božinović spominje ‘nove rizike’

Druga tehnika poznata je kao posvjetljivanje morskih oblaka i uključuje ubrizgavanje čestica u donji sloj atmosfere kako bi se povećala refleksija nisko ležećih oblaka iznad oceana.

Na kraju, izvješće naglašava potencijal prorjeđivanja cirusnih oblaka, pri čemu se oni prekidaju kako bi se spriječilo da zarobe vrućinu. Međutim, autori izvješća ističu da će takav pristup vjerojatno ometati “vrlo ograničeno razumijevanje svojstava oblaka cirusa i mikrofizičke procese koji određuju kako se cirusi mogu mijenjati.”

Treba napraviti strogi kodeks ponašanja

Iako autori vjeruju da bi se ove metode mogle pokazati učinkovitima za ublažavanje nekih rizika povezanih s klimatskim promjenama, oni inzistiraju na tome da bi “ove intervencije mogle uvesti i niz potencijalnih novih rizika.” Među njima su gubitak stratosferskog ozona i poremećaji regionalnih klimatskih obilježja poput monsuna.

Izvješće također naglašava “socijalnu, političku i ekonomsku” nestabilnost koja bi mogla nastati ako se primijene solarne geoinženjerske tehnike te stoga poziva na istraživanje s krajnjim oprezom kako bi se osiguralo da se tehnologija ne zloupotrijebi.

SAD SE VRATIO U PARIŠKI KLIMATSKI SPORAZUM: Biden planira drastična smanjenja emisija stakleničkih plinova

Na primjer, NASEM kaže da bi se trebao napraviti strogi kodeks ponašanja i da bi se sva istraživanja trebala katalogizirati u javni registar. Također napominje da eksperimenti na otvorenom trebaju biti ograničeni i da se u atmosferu smiju ispuštati samo male količine tvari kako bi se spriječile “uočljive promjene globalne srednje temperature ili štetni učinci na okoliš”.

“S obzirom na hitnost rješavanja klimatske krize, solarno geoinženjerstvo treba dalje proučavati. Ali baš kao i napredak u poljima kao što su umjetna inteligencija ili uređivanje gena, i znanost treba angažirati javnost kako bi ispitala ne samo možemo li, nego i trebamo li”, objasnila je predsjednica NAS-a Marcia McNutt u izjavi za IFL Science.

Povratak na Net.hr