Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ZANIMLJIVI REZULTATI

VOLITE SE GRLITI ILI BAŠ I NE? Znanstvenici su otkrili zanimljive stvari o obje vrste ljudi

Osobe koje su sklonije iskazivanju osjećaja dodirom trenutno zbog mjera prevencije širenja koronavirusa mogu osjetiti tzv. ‘glad’ za dodirom

Dosad ste vjerojatno uočili da se neki ljudi vole grliti, a drugi ne. Danas, tijekom pandemije koronavirusa, fizički kontakti su ograničeni, a takve mjere teško padaju ljudima koji iskazuju emocije dodirima.

Što određuje način na koji izražavamo privrženost? Znanstvenici sa Sveučilišta u Arizoni odlučili su dokučiti zašto su neki ljudi prirodno skloniji dodiru od drugih i može li se ta sklonost povezati s genetikom, piše Mind Body Green.

Studija je objavljena u časopisu Communication Monographs, a prema njoj genetika određuje način na koji žene izražavaju emocije, dok ista korelacija nije utvrđena kod muškaraca.

A MISLILI STE DA JE LAKO: Dobre su šanse da ovo radite svaki dan i to pogrešno

Nasljedni faktori vs. odgoj

Znanstvenici su otkrili da je iskazivanje emocije kod žena određeno nasljednim faktorima u otprilike 45 posto, a 55 posto odgojem. Utjecaj genetika nije dokazan kod muškaraca, već je njihovo pokazivanje emocija uglavnom povezano s vanjskim čimbenicima, poput utjecaja medija, osobnih odnosa i drugih životnih iskustava.

Stručnjaci smatraju da ova studija otvara mogućnost da je dio ljudskih osobina koje smatramo naučenima, ipak genetski predodređeno.

ShutterstockFoto: Shutterstock

U studiji su sudjelovala 464 para odraslih blizanaca, polovica jednojajčanih i polovica dvojajčanih. Znanstvenici su se vodili pretpostavkom da će jednojajčani blizanci pokazati sličnije rezultate nego dvojajčani ukoliko genetika igra ulogu kod iskazivanja emocija. Pokazalo se da ženski identični parovi daju vrlo slične odgovore.

Rezultati ovog istraživanja ukazuju da genetika utječe na način iskazivanja emocija kod žena, no znanstvenici tvrde da oni nisu krajnje objašnjenje. “Geni nas jednostavno predisponiraju za određene vrste ponašanja. To ne znači da ćemo se automatski uključiti u takva ponašanja i da nemamo kontrolu nad njima”, izjavio je Kory Floyd, jedan od autora studije.

‘Glad’ za dodirom

Osobe koje su sklonije iskazivanju emocija dodirom trenutno mogu osjećati tzv. ‘glad’ za dodirom. Druge su studije dokazale da postoje trajni utjecaji nedostatka fizičkog kontakta. “Baš kao što nam obična glad govori da ne dobivamo dovoljno hrane, glad koju osjećamo na koži govori nam da u životu ne dobivamo dovoljno dodira. Mnogi danas kažu da im nedostaju zagrljaji, a to je jedna od stvari koje tehnologija još uvijek nije zamijenila”, objasnio je Floyd.

Znakovi ‘gladi’ za dodirom mogu uključivati depresiju, stres, tjeskobu, poteškoće sa spavanjem i izbjegavanje vezivanja. Ipak, stručnjaci ističu da ovi osjećaji nisu razlog da se krše epidemiološke mjere i prestane biti oprezan.

Srećom, postoje načini na koje možete olakšati trenutne muke. Floyd savjetuje da se mazite s kućnim ljubimcem, da zagrlite jastuk ili omiljenu deku i vježbate masažu na sebi.

Povratak na Net.hr