Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OVO VRIJEDI PROČITATI

JEDE VAM SE SLATKO? Pa pojedite taj komad čokolade, ništa se neće dogoditi. Naši nutricionisti dali su spas za sve one opterećene hranom

Ljudska psiha voli takozvane crno-bijele situacije pa u slučaju izbora namirnica dijeli ih na zdrave i nezdrave, odnosno dobre i loše. Tako su demonizirani određeni nutrijenti poput uhljikohidrata bez kojih ljudski organizam ne može

Mnogo je ljudi generalno opterećeno vlastitom tjelesnom težinom, a u doba karantene mnogi su natukli dodatne kilograme. Iz svih medija vrište članci o dijetama, hranjenju bez grižnje savjeti i štetnih sastojaka… Jesmo li previše okrenuti dijetama i jedemo li s osjećajem krivnje?

HRT je istražio utječu li novi trendovi previše na naš doživljaj hrane.

Pogrešno je dijeliti hranu na dobru ili lošu

Upišemo li u google ‘diet’ dobit ćemo oko četiri milijarde i 750 milijuna rezultata – članke sa savjetima i razne preporuke na proizvode koji bi moglo pomoći u borbi s prekomjernom težinom. Ispada da se hrana dijeli na dobru i lošu te da trebamo osjećati krivnju ako jedemo slatku ili mashu hranu.

Voditelj Dnevne bolnice za poremećaje prehrane u PB Sveti Ivan, dr. Hrvoje Handl, kaže kako je ključ zapravo u balansu.

‘U redu je pojesti kobasicu, ali balansirajte je s drugim nutrijentom’

“Mi smo postali zapravo na neki način jedne medijske ovce. Trebamo si to ne dozvolit. Treba razmišljat. Treba razmišljat svojom vlastitom glavom i razmišljat o tome što je to izbalansirana hrana. Da je u redu da se ja da ja jedem i kobasicu, ako ću je balansirat s nekim drugim nutrijentom”, objasio je dr. Handl.

Kaže kako ljudska psiha voli takozvane crno-bijele situacije pa u slučaju izbora namirnica dijeli ih na zdrave i nezdrave, odnosno dobre i loše. Tako su demonizirani određeni nutrijenti poput uhljikohidrata bez kojih ljudski organizam ne može.

Mit je da su ugljikohidrati lošu

“Postoje razne teorije o tome da su ugljikohidrati loši, da čine loše našem tijelu,pogotovo kad govorimo o šećerima. Pri tom zaboravljamo recimo da naš mozak koristi gotovo isključivo samo glukozu. Znači jednostavan šećer za energiju”, rekla je voditeljice nutricionističke grupe u PB Sveti Ivan Maja Žanko.

“Ako mi znamo da u nekoj kategoriji postoji nešto zdravo nama je to super. Nama je to izvrsno i mi ćemo odmah ić birat zdravo. To znaju i oni koji nam to prodaju. Pa nam onda zato prodaju zdravu hranu i police zdrave hrane na našem u našim trgovinama su ništa naspram onih kakve postoje u Europi i u Americi. To je jedna velika industrija”, dodao je dr. Handl.

Ne vjerujte svim kampanjama i proizvodima na tržištu

Upozorava kako je primarni cilj zarada te da ne treba vjerovati svim kampanjama i proizvodima na tržištu koje nas uvjeravaju da ih smijemo jesti bez grižnje savjeti jer nemaju šećera ili masnoće.

“Kad vam neka industrija ponudi nešto zdravo i kaže ovo je apsolutno zdravo, to smijete. To je kao da vam je majka dala svoju naj svoje najbolje i najbolje vam je skuhala. Jer vi ste u jednoj dječjoj poziciji. Ne morate uopće razmišljat. Ako je to nula devet, ja se od toga neću zdebljat, ja toga mogu jest. I onda ono što ljudi rade oni pretjeraju isto u tome. Kažu je najeo sam se, al sam se najeo ipak niskokaloričnoga”, rekao je Handl.

Nezdrav stav prema hrani je opasan

Ovakav nezdrav stav prema hrani može dovesti i do poremećaja u prehrani, anoreksije, bulimije i ortoreksije (poremećaj u kojem je osoba patološki usmjerena na zdravu prehranu).

“Takve osobe žive jedan jako jako programiran život i misle da im je to jako dobro i jako lijepo. A onda kad se desi nekakva zabava, nekakav tulum, neko spontano društvo u subotu popodne koje ih vodi na neku picu ili na nekakve grickalice il nešto izbezume se”, objasnio je doktor.

Brze dijete su zamka

Za brzim dijetama i prečacima ne treba posezati, već se treba fokusirati na promjenu životnog stila i uvesti balansiranu prehanu, savjetuju stručnjaci. Naime, kada naša svijest nešto zabrani, podsvijest upravo to želi i rađa se žudnja. To dovodi do stvaranja stresa, povratku starim navikama i jo-jo efekta, što na kraju rezultira i psihološkim problemima.

“Mi u dnevnoj bolnici za poremećaje hranjenja u sv Svetom Ivanu radimo dakle sa osobama koje su ušle u poremećaj hranjenja gotovo, reći ću vam, u devedeset i pet posto slučajeva je to bilo nakon neke vrste stroge dijete”, istaknula je Žanko.

Pripazite na stres

Zdrava i uravnotežena prehrana utječe na zdravlje organizma i kvalitetu života, no stres je još važniji faktor, istakli su sutručnjaci.

Opsjednutost sa zdravom prehranomo sa smanjenim udjelom šećera i masnoća dugoročno će dovesti do gomilanja stresa i loših posljedica po generalno zdravlje osobe. Stoga, ako vam se jede nešto slatko, pojedite taj komad čokolade – ništa strašno se neće dogoditi.

Povratak na Net.hr