Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Gluhonijema slikarica, političarka, književnica… Evo tko su Hrvatice koje su nas proslavile u svijetu

Premda se o njima ne piše i ne priča dovoljno, neke Hrvatice zaslužuju mnogo više poštovanja nego što im se do sada davalo

U hrvatskoj povijesti žene su ostavile svoj utjecaj kroz književnost, umjetnost, znanost, novinarstvo i politiku dok su često njihovi uspjesi bili osporavani. Vremena su se promijenila i ovo je trenutak kada ih treba slaviti jer bez njih neke stvari u našoj povijesti ne bi bile iste.

Marija Jurić Zagorka (1873. – 1957.)

Možda najpoznatija Hrvatica, Marija Jurić Zagorka, rođena je 1873. godine, a pamtimo je po svojem profesionalizmu u novinarstvu i književnosti. Smatra se najčitanijom hrvatskom književnicom. U Hrvatskoj je bila novinarska pionirka među ženama osnovavši Hrvaticu i Ženski list, prve časopise za žene.

Kroz cijelo svoje stvaralaštvo borila se za prava žena, bila je protiv diskriminacije u društvu te je pisala romane u kojima je ispreplitala ljubavne priče s elementima naše povijesti. Bez njezinih knjiga neke od informacija bi ostale prešućene i hrvatska književnost bi zasigurno imala jednu veliku prazninu.

Slava Raškaj (1877. – 1906.)

Slava Raškaj obilježila je svoje postojanje prekrasnim slikarskim radovima. Rođena je gluhonijema 1877. godine te se odmalena zatvarala u svoju sobu i pokušavala barem preko slika pokazati svoje emocije. U to vrijeme su se osobe s invaliditetom potpuno izopćavale iz društva i smatrale se zaostalima te su bile obilježene za cijeli život. Školu je završila u Beču, u Zavodu za gluhonijemu djecu gdje su nastali njezini prvi crteži.

U svojih 29 godina njezini su akvareli predstavljali najviši domet akvarelnog slikarstva u Hrvatskoj te je svoje radove crtala za najvažnije ljude u Hrvatskoj i tadašnjoj Austro-Ugarskoj. Bez obzira na svoj invaliditet, cijelog je života stvarala nešto prekrasno.

Ivana Brlić Mažuranić (1874. – 1938.)

Jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu koja je priznata u svijetu dolazi iz Ogulina iz poznate obitelji Mažuranić. Život pod sretnom zvijezdom omogućio je Ivani Brlić Mažuranić odlično školovanje i izobrazbu iz književnosti i svjetskih jezika.

Počela je pisati jako rano, a posebno je voljela pisati priče i pripovijetke za djecu, a njezino najpopularnije djelo je zbirka pripovjedaka Priče iz davnine. Uz pisanje, bila je politički aktivna te je imala sedmero djece. Zbog svoje virtuoznosti nerijetko je nazivaju hrvatskim Andersenom i Tolkienom, a knjige su joj prevedene na sve važnije svjetske jezike.

Grofica Dora Pejačević (1885. – 1923.)

 

Poznata hrvatska skladateljica iz slavonske obitelji glazbu je učila odmalena. Grofica Dora Pejačević učila je od mnogih svjetskih virtuoza, no smatra se kako je velikim dijelom bila samouka, a njezin umjetnički talent s godinama se samo nastavljao razvijati.

Osim za glazbu, bila je zainteresirana i za socijalne probleme svog doba te je proputovala mnoge svjetske gradove u kojima je skladala i svirala. Njezin izniman opus stvaralaštva sadrži 58 djela koja su do danas izvodili važni i renomirani glazbenici i filharmonije.

Savka Dabčević-Kučar (1923. – 2009.)

 

Najvažnija žena Hrvatskog proljeća poznata je političarka i ekonomistica Savka Dabčević Kučar. Svoju političku karijeru izgradila je sudjelujući u razvoju Jugoslavije, a kasnije i Hrvatske. Osnovala je Hrvatsku narodnu stranku, predavala kao profesorica na Fakultetu ekonomskih znanosti te je bila članicom SFRJ delegacije u Ujedinjenim narodima.

Najvažnija funkcija joj je bila predsjedništvo Izvršnog vijeća Sabora, što bi danas bio Sabor, te predsjedništvo Centralnog komiteta Saveza komunista Hrvatske. Do kraja svojih dana bila je politički aktivna i pokazala kako hrvatska povijest bez ove žene ne bi bila ista.

Zlata Bartl (1920. – 2008.)

Poznata hrvatska znanstvenica svoju je karijeru izgradila kao tvorac začina Vegeta. Zlata Bartl od djetinjstva je bila zaljubljena u kemiju te počinje raditi u Koprivnici 1955. godine. Radila je u Podravkinom laboratoriju gdje su mnoge izume radili na njezinu inicijativu, pa tako i od 1959. godine kad su počeli proizvoditi Vegetu.

Njezin poslovni plan i inspirativan stav pomogli su osmisliti jedan od najvažnijih hrvatskih proizvoda koji se i dan danas koristi. ‘Teta Vegeta’, kako su je zvali, preminula je 2008. godine.

Marija Braut (1929. – 2015.)

 

Jedna od najznačajnijih hrvatskih fotografkinja i nasljednica Zagrebačke škole fotografije upravo je bila Marija Braut. Fotografijom se počela baviti uz uspješnog Tošu Dabca, počela je kao njegova učenica, a nastavila kao stručna suradnica. Prvu samostalnu izložbu imala je sa 28 godina nakon čega počinje snimati mnoge portrete i kataloge za Galerije grada Zagreba.

Surađivala je s mnogim hrvatskim kazalištima, časopisima i novinama. O njezinom zanimljivom životu snimljen je i dokumentarni film, a njezine fotografije se i danas mogu pogledati u Hrvatskom državnom arhivu, HAZU-u i u mnogim zagrebačkim muzejima.

Povratak na Net.hr