Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

Božić i Nova godina

VEĆINA NAS TO RADI, A ZNATE LI ZAŠTO? Evo zbog čega tijekom blagdana kitimo drvce

Šareno okićeno božićno drvce postao je simbol božićnih i novogodišnjih blagdana. Kićenje bora ili jelke se prakticira i u kulturama koje ne slave rođenje Isusa.

Običaj kićenja zimzelenog drveta datira još iz vremena starog Rima, piše Why Christmas. Postoji nekoliko teorija o tome kako je došlo do popularizacije kićenja jelke u cijelom svijetu.

U etnološkim zapisima ovaj običaj se smatra poganskim. Rimljani su vjerovali kako u jelkama žive duhovi šuma te su za novogodišnju noć odlazili kako bi ih darivali i zbog toga bili u milostili. Potom su sjekli mlade jele, donosili ih u domove i kitili. Zimzeleno drveće bilo je podsjetnik da će zima proći i da će ponovno nastupiti proljeće.

NEKA BUDE BOLJE: Evo kako postaviti jelku da u dom privučete sreću i bogatstvo

U Poljskoj se jelka kitila jabukama, orasima, kolačićima, šarenim papirićima, zvijezdama napravljenim od slamki, mašnicama i šarenim vaflima. Neki ljudi su tada vjerovali kako drvce ima magičnu moć koja je povezana sa sjetvom i uspješnim rodom u narednoj godini.

Njemačka, Latvija i Estonija su najviše “krive” za kićenje jelke uoči Božića. U tadašnjoj Livoniji (Estonija i Latvija) Bratstvo crne glave je donijelo drvce za vrijeme praznika u svoje kuće u Talinu i Rigi. Posljednji dan praznika odnijeli bi drvo na trg vijećnice oko kojeg bi bratstvo plesalo.

Jelku su kitili jabukama, orasima, datuljama i papirnatim cvijećem. Nakon protestantske reforme, jelka se kitila u višim klasama da bi s vremenom običaj počele prakticirati i niže klase.

Zašto zvijezda na vrhu drvceta?

Nijemci su počeli kititi jelku skupocjenim dekoracijama u 18. stoljeću, i najzaslužniji su za širenje ovog običaja u svijetu, Vojnici su prenijeli ovaj običaj 1815. godine u Beč, a u 19. stoljeću ovaj običaj je odnesen i preko oceana te je stigao i do Rusije. Kada je vojska tijekom francusko-pruskog rata okitila jelku u vojnoj bolnici, ovaj običaj je postao vrlo popularan. Od 20. stoljeća jelke počinju kititi i crkve te se postavljaju na javnim mjestima u gradovima širom svijeta.

U SAD-u je ovaj običaj postao popularan nakon 19. stoljeća kada su ga donijeli Nijemci, a oni su ga proširili na Kanadu.

Svake godine Amerika proizvede do 36 milijuna jelki, a Europa 60 milijuna jelki.

DRUGA STRANA BLAGDANA: Jesu li umjetna božićna drvca štetna za zdravlje?

Neke od legendi kažu da su ispred pećine u kojoj je rođen Isus rasla tri zimzelena drveta – kedrovo drvo, bor i jela. Kada se rodio mesija, svo drveće se zatreslo kako bi ga pozdravilo. Kedar je malom Isusu dao mirišljave iglice, a bor šišarke.

Jela nije imala plod i zaplakala je. Anđeo se smilovao i poklonio joj zvijezdu s neba koju je ona spustila pred Isusa. Otuda i običaj da se na vrh okićene jelke postavlja zvijezda.

Povratak na Net.hr