Daleko najpoznatiji simbol drevnog keltskog Halloweena je izrezbarena bundeva, Jack O'Lantern. A ujedno je i jedan od najdrevnijih.
Običaj rezbarenja porijeklom je iz Irske.
Prema irskoj legendi, kovač Jack bio je poznat po domišljatosti i škrtosti. Vragu je ponudio dušu u zamjenu za piće. Nakon što se vrag pretvorio u novčić kako bi platio piće, Jack ga je brzo stavio u džep u kojem je bio križ pa se vrag više nije mogao vratiti u svoj oblik. Tek nakon što je Jacku obećao da neće tražiti njegovu dušu još deset godina, Jack ga je izvadio iz džepa.
Za deset godina opet je prevario vraga tako što ga je zamolio da mu doda jabuku sa stabla. Dok je vrag bio na stablu, Jack je na kori brzo nacrtao križ pa se vrag nije mogao spustiti i dohvatiti Jacka. Kada je Jack umro, zbog grešnog života nije primljen u Raj, a vrag više nije htio ni čuti za njega.
Poslao ga je u mrak, a da ga se riješi, dao mu je žeravicu ugljena. Jack je u džepu imao repu, koju je izdubio, stavio u nju žeravicu. Tako je Jack O’Lantern (Jack Fenjer) postao simbol duše koja je prokleta i koja luta između svjetova.
No dok današnji Jack O' Lantern izgleda kao simpatični crtani lik, originalni su puno vjernije dočaravali prokletu dušu koja luta između svjetova.
Tek odnedavno su od bundeve, no Irci su rezbarili svo korjenasto povrće - tikve pa čak i krumpir, no najpopularnija je bila repa – najjeftinija i najpogodnija za rezbarenje. I da, sudeći po Jack O Lanternu koji se čuva etnološkom muzeju u Irskoj, puno bolje tjerali neželjene goste – i žive i nežive.
