Ivica Todorić i neimenovani, njemu bliski ljudi odlučili su preko tjednika Nacional u javnost pustiti svoju verziju priče o krizi u Agrokoru, a čelnika Mosta i bivšeg predsjednika Sabora Božu Petrova povezali su s Rusima. Tvrde kako je predstavnik ruskog Sberbanka nazvao Todorića i prenio mu pohvale Bože Petrova te ponudu da je spreman pomoći Agrokoru. S druge strane, Petrov tvrdi kako je laž da je s Todorićem kontaktirao preko ruskih banaka. Ističe da je razgovarao s dobavljačima koji su Todoriću poslali poruku da je Vlada zabrinuta za stanje u Agrokoru.
Dobavljači prioritet
Petrov teze iznesene u Nacionalu pripisuje uključivanju Todorića u priču o lokalnim izborima.
– Zna se da me obitelj Todorić smatra krivcem za raspad svog carstva pa me optužuju za veze s Rusima iako su oni s njima poslovali godinama. To što su napravili dug od 40 milijardi kuna, a političke elite HDZ-a i SDP-a su to prešutno odobravale – o tome se šuti. Drago mi je da se obitelj Todorić uključila u lokalnu kampanju za HDZ – kazao je Petrov. Prvi je put, objašnjava, za probleme u Agrokoru čuo preko malih poljoprivrednika, pa se počeo raspitivati u Vladi o stvarnom stanju u Agrokoru. Ljudi zaduženi za gospodarstvo tvrdili su mu da je situacija u toj kompaniji dobra, no Petrovu su i dalje, mimo znanja premijera Andreja Plenkovića, nastavili dolaziti dobavljači i žaliti se na neplaćanje i sve teže uvjete poslovanja.
– Razgovarao sam s dobavljačima, prvo s Maricom Vidaković iz Kraša. Nakon toga tražio sam u Vladi da se taj razgovor otvori. Rekli su mi da preuveličavam, a kad mi ništa nije preostalo, tražio sam od dobavljača da Todoriću pošalju poruku da smo zabrinuti i da bismo htjeli razgovarati – objasnio je Petrov. U sljedećih nekoliko dana Todorić je zaista tražio taj sastanak, a Petrov je u Vladi predložio da se prije sastanka provede dubinsko snimanje Agrokora kako bi u razgovoru s Todorićem raspolagali sa svim ključnim informacijama.
Da se Petrov prvi sastajao s dobavljačima potvrdili su nam i u Krašu, u čijim su se prostorijama organizirali prvi sastanci dobavljača.
– Nakon što smo potkraj prošle i početkom ove godine osjetili poremećaj u naplati svojih potraživanja od Konzuma te naslutili da ne mogu servisirati nastali dug, postali smo oprezni i započeli smo komunikaciju s izvršnom i zakonodavnom vlašću. Marica Vidaković i ja razgovarali smo s Miroslavom Šimićem, zastupnikom u Saboru i u to vrijeme Kraševim djelatnikom. Tako smo došli do gospodina Petrova, a u vrlo kratkom vremenu stupili smo i u kontakt s premijerom Plenkovićem i potpredsjednicom Vlade Dalić. Organizirani su sastanci s dobavljačima i potpredsjednicom Vlade. Možemo reći da su Petrov i Plenković odmah iskazali svjesnost situacije u kojoj smo se našli te su se od prvog trenutka aktivno uključili u nalaženje najboljih načina za njezino rješavanje. Odmah su dali do znanja da će poduzeti sve što je u njihovoj moći za spas gospodarstva, a nikako vlasnika koncerna Todorića. Pritom su u fokusu imali dobavljače i ni u jednom trenutku nisu spominjali interese financijskih institucija – rekao nam je predsjednik uprave Kraša Damir Bulić.
Bankari ne žele u vlasništvo
Petrov naglašava i da s Rusima nije nikada samostalno razgovarao, susreli su se na sastanku na kojem su bili i dobavljači.
– Tražili smo da dobavljači prvi dobiju novac. To sam rekao u Vladi i na drugom sastanku kojem su prisustvovali predstavnici Erste banke, VTB-a i Sberbanka. Oni su naglasili da im nije u interesu ući u vlasništvo, a i ja sam rekao da mi to nije u interesu. Na sastanku s Todorićem dali smo mu do znanja da neće dobiti milijardu i pol kuna – prepričao je Petrov. Od početka, dodaje, stav Mosta je jasan – da se ne treba otvarati predstečajna nagodba ili stečaj jer se mali dobavljači ne bi mogli naplatiti, da Todorić nema pravo ni na jednu dionicu, da banke ni prije ni nakon restrukturiranja nemaju pravo ući u vlasništvo te da hrvatske tvrtke imaju pravo kupovati pojedinačno tvrtke iz sustava Agrokora.
Eh Kraš, da bi došli u Lidl morali su spustiti gaće i ići s neisplativim cijenama. Bilo im je ljepše raditi s Konzumom, makar im nisu plaćali na vrijeme, ali su cijene bile super. Zahvaljujući višim cijenama mogli su izraziti bolje poslovanje, dobiti kredite, dionice su im bolje stajale i sve je bilo lijepo - bar na papiru... No jednom takvom papirnom poslovanju dođe kraj, a s padom Agrokora takve stvari pojavit će se u pola poduzeća na tržištu u regiji. Odjednom će sve te tvrtke biti puno manje uspješne ili u velikim problemima (pogledajte npr. Zvečevo ili Petrokemiju). Kada se krene prodavati po tržišnim cijenama, sva ta poduzeća gdje je izostala modernizacija i rekonstrukcija otići će u prošlost... Država je tu super prolazila, skupljala je poreze na osnovu papira (to je bio jedini stvaran novac u svemu tome - porezi), a još je i održavala zaposlenost na nivou višem nego što je bilo potrebno. I u bankrotu će država najbolje proći - skoro sve poreze je naplatila, a ceh će platiti dobavljači i djelomično banke...