Ova priča počinje s “jednom – ne tako davno”. E, pa jednom, ne tako davno, lipanj je bio idealan mjesec za poljoprivrednike. U mjesecu u kojem se puno oborina izmjenjivalo s visokim temperaturama, uvjeti su bili gotovo savršeni. Oborine su se raspoređivale tijekom mjeseca, a dugotrajni toplinski šokovi bili su iznimke. Bilo je to tada, ne tako davno. Ali, posljednjih dvadesetak godina stvari su se promijenile. Od 2000. godine do danas doživjeli smo šesnaest razdoblja toplinskih stresova. Šesnaest puta imali smo desetodnevno razdoblje s temperaturama između 30 i 36 stupnjeva. Teška razdoblja i za ljude koji se nekako pokušavaju rashladiti klimatizacijskim uređajima, a kamoli za mlade, u svibnju zasađene biljke na poljima bez hlada. Vesna Kadija Cmrk, agrometeorologinja, dugi niz godina analizira meteo podatke koje joj šalju agrometeorološke stanice postavljene na Podravkinim poljima i iz prve ruke- i za radnim stolom i na polju, svjedoči kako se globalno zatopljenje jako konkretno vidi lokalno, na širem koprivničkom području, gdje živi i radi.
Danas je važnije nego ikad znati što se na polju može očekivati
“U periodu od 2000 – 2023. uočen je značajan rast srednjih mjesečnih vrijednosti temperatura zraka u odnosu na razdoblje od 1981.- 1999. Rast temperatura nam je osobito značajan za vegetacijsko razdoblje. Za travanj su one više za 1,8°C, za svibanj 1,3°C, za lipanj 2,4°C, za srpanj 1,8°C, za kolovoz 1,8°C. Međutim, taj rast temperatura prisutan je i u jesenskim mjesecima. U listopadu za 1,3°C, a u studenom za čak 2,6°C. “
U vremenima ekstremnijih klimatskih uvjeta, važnije nego ikad je na vrijeme znati što se na polju može očekivati. Zato danima ranije dobiva kvalitetne prognoze vremena, iščitava, analizira i planira. Kad već ne može promijeniti vrijeme – pokušava ga preduhitriti. Ide joj prilično dobro.
“Kvalitetne prognoze vremena koje dobivam od Državnog hidrometeorološkog zavoda omogućavaju vrlo precizno planiranje poljoprivrednih radova pet dana unaprijed. Prognoza je vrlo detaljna i iz nje mogu iščitati najbitnije parametre iznimno važne za zaštitu usjeva od iznenađenja koje vremenske neprilike mogu prirediti.”
Što se velikih i dugotrajnih vrućina tiče, postoji više načina kako se biljkama može pomoći.
Globalno zatopljenje donijelo je meteorološke ekstreme
“Sorte koje se sade krajem mjeseca svibnja, u lipnju su mlade i osjetljive biljke. Kad se nađu u temperaturnim stresovima trebalo bi ih tretirati protiv stresova i redovito navodnjavati. Povrće je tu najosjetljivije.“
No, nije vrućina jedino što biljkama prijeti. Globalno zatopljenje nije donijelo samo više temperature, već i jače i opasnije meteorološke ekstreme. Oborina je manje nego prije. Međutim, često se dogodi kako se one ne rasporede ravnomjerno, već povremeno stižu u sve jačim olujama, pa u svega dva dana često padne više kiše nego što je mjesečni prosjek. Mladim biljkama koje se u svibnju ili lipnju nekoliko dana nađu pod vodom još je teže pomagati nego kad ih zadesi višednevna ekstremna vrućina. Stručnjakinja pojašnjava kako je to tek mali dio problema koje poljoprivrednike brinu.
“Ekstremne temperature zraka više pogoduju razvoju štetnika, a veće i učestalije oborine više pogoduju razvoju bolesti usjeva. U takvim ekstremnim uvjetima iznimno je bitno precizno pratiti klimatske parametre u usjevima, pratiti prognoze vremena nekoliko dana unaprijed da bi se što točnije mogle izračunati vjerojatnosti pojave rizika od bolesti i najezde štetnika, a onda pravovremeno tretirati kako bi se spriječila veća šteta. Pri čemu se Podravka strogo drži liste dozvoljenih zaštitnih sredstava koje preporučuje EU.”
Na fotografiji: Meteo stanica – Dlakovice 2023.
Jedina agrometeorologinja zaposlena u poslovnom sektoru
Europska Unija izdala je smjernice za smanjenjem uporabe pesticida, a u klimatski turbulentnim vremenima zadovoljenje tih strogih kriterija mnogim proizvođačima predstavlja ogroman izazov. No, ne i Podravki. Ne radi se o tome da ta tvrtka ima polja na kojima vlada drukčija klima ili čije usjeve ne napadaju isti insekti kao i druge. Riječ je o mnogo malih, proaktivnih poteza. Jedan od njih je taj da je tvrtka na vrijeme shvatila da je u izazovnim uvjetima pomoć agrometeorologa neophodna. To je prva, zasad i jedina tvrtka u Hrvatskoj koja je zaposlila diplomiranu inženjerku fizike/meteorologinju/agrometeorologinju- sve u jednoj osobi. Vesna Kadija Cmrk je sve to. Više dana unaprijed može predvidjeti kad će, primjerice, kukuruzni moljac ili repina pipa izići na polja i krenuti u pohod na usjeve. Zato se tretiraju točno kada treba – niti prerano, niti prekasno, kad mnogi drugi koji nisu na vrijeme predvidjeli opasnost moraju pribjegavati agresivnijim metodama. Crveni pauk se, primjerice, na vrijeme može odvratiti od pohoda na krastavce. Agrometeorologinja pojašnjava kako su prednosti višestruke.
“ U odnosu na vrijeme kad nismo imali pomoć napredne prognoze i mogućnost njihova tumačenja, danas se pravovremenom reakcijom mogu izbjeći čak dva tretiranja manje po usjevu. To ne samo da smanjuje troškove proizvodnje, već i utječe na to da koristimo osjetno manju količinu pesticida.”
Rezultat takvog odnosa prema biljkama na kraju ciklusa vide i znanstvenici koji u laboratorijima kontroliraju kvalitetu hrane. Testovi su europski strogi, ali na njima Podravkini proizvodi redovito prolaze glatko.
Sadržaj nastao u suradnji s RTL native timom i Podravkom!
