Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

ŽIVOT NA VAGI

IVAN JE ULASKOM U SHOW POTAKNUO NA VJEŽBANJE I SINA: Problem pretilosti mladih u Hrvatskoj je jako ozbiljan

Na prvom vaganju u četvrtoj sezoni vaga je Ivanu Jakubovskom pokazala 241,9 kilograma, što ga je obilježilo kao dosad najtežeg kandidata „Života na vagi“. No čvrsto je odlučio promijeniti život, a to je motiviralo i njegova sina Martina

Martin također ima problema s viškom kilograma i imao je puno više kilograma nego u ovom trenutku. Posljednje dvije godine redovito odlazi u teretanu i sa svojim trenerom Marijem uspješno skida kilograme tako da sam zapravo ja njemu podrška i želim mu pokazati da se sve može samo ako čovjek ima dovoljno volje i sve si posloži u glavi”, komentirao je Ivan za RTL TV te dodao kako vjeruje u sinov uspjeh.

“Vjerujem u svoje dijete i da će napraviti velike promjene na sebi. Pitanje je samo koliko će mu vremena trebati za to jer se s kilogramima bori cijeli život, od svoje pete godine”, otkrio je Ivan. No njegov sin Marin sigurno nije jedini mladić koji se bori s viškom kilograma. Dr. sc. Martina Linarić, dipl. ing, nutricionistica kandidata četvrte sezone “Života na vagi” otkrila nam je koliki je zaista problem pretilosti kod mladih i djece.

https://www.rtl.hr/tv/embed/video/zivot-na-vagi/344261/ivanov-sin-odlucio-skinuti-kilograme-kao-i-tata/

‘Djeca ne jedu zdravo, ne kreću se i ne bave se dovoljno izvanškolskim aktivnostima’

“Prema posljednjim podacima za 2015. godinu, 34,9% djece u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, od čega debljinu ima njih 14%, znatno više dječaka, njih 17,2% u usporedbi sa 10,7% djevojčica. To nas svrstava u pet zemalja u Europskoj uniji s tim problemom, što je izrazito poražavajući podatak s obzirom na smanjenu stopu nataliteta, ali i činjenicu da smo ponajprije mediteranska zemlja”, otkrila je dr. sc. Martina.

Zabrinjavajuće je to što se proteklih 12 godina udio djece s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom povećao za gotovo 15 posto. “Prekomjernu težinu i debljinu ima 31 posto djevojčica i 38,7 posto dječaka, a gledano po regijama, najveći je udio djevojčica s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom u kontinentalnoj Hrvatskoj, a najmanji u jadranskoj regiji, njih 42,2 posto”, kaže ekspertica prezentirajući podatke istraživanja koje je proveo HZJZ 2015. i 2016. godine.

Neadekvatne navike stečene kod kuće

Najčešći su razlog pretilosti u djece neadekvatne prehrambene navike usvojene kod kuće, objašnjava nutricionistica. “Nedovoljna konzumacija voća i povrća, nedostatan unos prehrambenih vlakana. Ako govorimo o konzumaciji jela i pića, čak 4,3% djece više od tri puta tjedno jede pizzu ili neki fast food, pržene krumpiriće, hamburger ili kobasice, njih 27 posto jede kolače, krafne ili pite, 31,1 posto ih jede čokoladu ili bombone dok 29,1 posto više od triput tjedno pije sokove s dodanim šećerom, kaže dr. sc. Martina.

Više od polovice djece ne jede svakodnevno svježe voće, a njih 82,8 posto ne jede svakodnevno povrće. Iako je poznato da je doručak najvažniji obrok u danu, 22,9 posto školske djece u Hrvatskoj ne jede svakodnevno doručak, prema podacima iz navedenog istraživanja.

‘Djeca radije sjede s telefonima u rukama nego što se penju po drveću’

“Neredovitost u obrocima i česta konzumacija skrivenih šećera u namirnicama u kojima se i ne nadamo da ima šećera, poput instant-pahuljica, gaziranih pića, aromatiziranih voda te slatkiši koji su gotovo svakodnevno djeci dostupni, često u neograničenim količinama, utječu na razvijanje pretilosti. I povrh svega toga, odnosno neadekvatne prehrane koja predstavlja primarni problem, sekundarni je problem nedovoljna fizička aktivnost kod djece, koja u današnje vrijeme radije sjede ili su primorana sjediti ispred kompjutora, s pametnim telefonima u rukama, nego da se penju po drveću i igraju u parku kao što je to bio slučaj u doba mojeg djetinjstva”, kaže nutricionistica.

Povratak na Net.hr