Pravilnik o upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

OBAVEZNO ŠTIVO

ZNANSTVENICI UPRAVO OTKRILI DA JOŠ NIJE KASNO! I dalje postoji nada, evo kako stvarno možemo spasiti naš planet

Znanstvena studija upozorava da smo prešli fizičke granice održivosti našeg životnog svijeta

Planet se opire i bori. Znanstvena studija upozorava da smo prešli fizičke granice onoga što naš životni svijet može održati. Od sve većih temperaturnih ekstrema koji uzrokuju katastrofalne vremenske prilike – uključujući rekordne suše i neviđene požare – do plastikom zagađenih oceana i urušavanja ekosustava, kristalno je jasno da se mora nešto napraviti. Pa, ipak, većina vlada čeka da to ima i nekog ekonomskog smisla prije nego što poduzmu bilo kakve mjere, piše Science Alert.

OBJAVLJENO DRAMATIČNO IZVJEŠĆE O KLIMI: ‘Gradovi će nestati, rijeke presušiti, a život u moru će se urušiti!’

UN-OVO ISTRAŽIVANJE – HRVATSKA JE RANJIVA NA KLIMATSKE PROMJENE: Evo koje nam katastrofe i kronične bolesti predviđaju u skorijoj budućnosti

Potrebne su drastične promjene

U svjetlu toga, popratni dokument za nacrt UN-ovog izvješća o održivom razvoju za 2019. godinu sugerira da ozbiljno trebamo razmotriti drastične promjene u našem ekonomskom sustavu. Istraživači su u dokumentu napisali kako ekonomski modeli koji utječu na političko odlučivanje u bogatim zemljama gotovo u potpunosti zanemaruju energetske i materijalne dimenzije ekonomije.

“Ekonomije su iskoristile kapacitet planetarnih ekosustava za obradu otpada nastalog korištenjem energije i materijala.” Drugim riječima, možda je vrijeme da prihvatimo da ne možemo održavati beskonačni ekonomski rast na konačnoj planeti.

UN-ovo izvješće nadgleda skupina neovisnih znanstvenika iz različitih disciplina širom svijeta. Ovaj popratni dokument za poglavlje izvještaja pod nazivom “Transformacija: Gospodarstvo” napisali su znanstvenici iz područja zaštite okoliša, poput znanstvenika ekosustava Jussija Eronena sa Sveučilišta u Helsinkiju, kao i ekonomski istraživači ekonomije, poslovanja i filozofije, poput ekonomiste Paave Järvensiva iz neovisne istraživačke jedinice BIOS-a u Finskoj.

Sve veće razlike između bogatih i siromašnih

Ne samo da smo došli do točke kada upotreba naše zemlje, vode i atmosfere kao divovskog odlagališta otpada više nije održiva, nego dokument upozorava da i naši trenutni gospodarski sustavi uzrokuju kritično povećanje jaza između bogatih i siromašnih.

To dovodi do porasta nezaposlenosti i duga, što sve doprinosi destabilizaciji društava. U stvari, podaci pokazuju da nastavak gospodarskog rasta bogatih zemalja ne poboljšava dobrobit ljudi, kako objašnjava ekološki ekonomist Dan O’Neill za The Conversation.

Usprkos tome, ideja promjene našeg ekonomskog sustava kako bi odgovarao fizičkim granicama naše stvarnosti smatra se vrlo kontroverznom i nije nešto o čemu će razgovarati mnogi donositelji politika. Pogotovo kada čelnici bogatih nacija poput SAD-a i Australije otvoreno negiraju klimatske promjene.

DOKAZANA ZASTRAŠUJUĆA ISTINA O GLOBALNOM ZATOPLJENJU: Siromašni će umirati, a bogati će postati još bogatiji

Dvije mogućnosti

U međuvremenu, nismo se uspjeli uskladiti s pariškim sporazumom o održavanju temperatura unutar 2 stupnja Celzija zagrijavanja iznad predindustrijskog vremena. Čini se da nam znanstvenici daju dvije mogućnosti: da donesemo široke i drastične, ali kontrolirane promjene u načinu na koji živimo ili da jednostavno nastavimo kao i do sada lutajući prema katastrofi.

UN-ov dokument upozorava da mjere utemeljene samo na tržištu neće biti dovoljne. Nije prvi put da se ljudi moraju okupiti i pronaći jedinstvena rješenja za izvanredne znanstvene izazove. Dokument ukazuje na činjenicu da je američki program Apollo uspio samo zato što je vlada imala jasnu misiju te tada pronašla načine financiranja i potrebnog istraživanja.

Nisu čekali tržišne mehanizme koji bi omogućili slijetanje na Mjesec. Stoga se postavlja pitanje zašto još uvijek čekamo tržište da nas na čudesan način odmakne od katastrofe, pogotovo kada je toliko puno u igri.

Kako bi trebale izgledati tranzicijske ekonomije?

U dokumentu se ne otkriva kako bi izgledale tranzicijske ekonomije, ali sugerira se da one “moraju omogućiti politici da prizna transformacijske društvene ciljeve i materijalne granice gospodarske aktivnosti”. A te bi ekonomije prvenstveno trebale biti alat za “dobar život”, umjesto izgovora za dogmatsku potragu za profitom.

Järvensivu i njegovi kolege također su priznali da će biti potrebno hitno reagiranje kako bismo ostvarili tranziciju naših društava na vrijeme i spriječili prekoračenje kritičnog praga zagrijavanja od 2 Celzijeva stupnja. To je u skladu i s mišljenjem drugih znanstvenika da će vjerojatno biti potrebne široke, brze i temeljite transformacije kako bi se smanjio rizik od prelaska praga.

Odgovor bi mogao izgledati poput ubrzane transformacije industrije u stilu Drugog svjetskog rata, o čemu je govorio vodeći istraživač atmosfere s Harvarda James Anderson.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr